On tvrdi da je nepotrebna radna grupa o "Otvorenom Balkanu“ jer u toj inicijativi koristi za Crnu Goru nema.

BRZINSKA ANALIZA

Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će Vlada formirati radnu grupu koju će činiti predstavnici više ministarstava u vezi procjene koliko je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ u skladu sa ciljem članstva države u EU. Kazala je da se ministarstva već bave ovom temom te da očekuje da analiza bude brzo gotova.

Đenero kaže da je ovo pogrešan put za crnogorsku administraciju.

"Poznata je ona Čerčilova izjava o donošenju odluka i osnivanju komisija. Načelno, posao javne uprave je da analizira sve političke mogućnosti i da onima koji donose političke odluke jasno prezentira troškove i koristi svake od mogućih političkih odluka. Načelno, izrazito je dobro da je proces donošenja odluka transparentan, a dobro je i da javna uprava obavještava o troškovima i koristima, kao i o rizicima povezanim s alternativnim javnim politikama. Je li donošenje odluke o pristupanju Crne Gore jedna od takvih odluka, pri kojoj je potrebno studiozno razmišljanje o troškovima i koristima i je li ustrajanje na dosadašnjoj politici distance Crne Gore prema inicijativi koju je kao svoju regiji nametnuo Aleksandar Vučić racionalna politika ili državi donosi štetu? Jesu li rizici podrške Vučićevoj inicijativi veći ili manji od potencijalnih dobiti, ako dobiti uopšte postoje? Odgovori na ova pitanja čine se vrlo jednostavnima. Iako se stvara utisak da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ povezana sa Berlinskim procesom i iako je u jednom trenutku stvarno imala podršku (bivše) američke administracije, sasvim je jasno da se radi o inicijativi koja je samo prividno kompatibilna s evropskom integracijom", kaže Đenero.

On objašnjava da ova inicijativa liči na proces stvaranja evropskog zajedničkog tržišta i zone slobodnog kretanja kapitala, roba i ljudi u evropskom području, ali su sasvim drukčiji politički preduslovi u odnosu na ono što je obilježavalo proces stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik, pa onda Evropske ekonomske zajednice i na kraju Evropske unije.

"Evropska integracija zamišljena je kao mirovni proces i počivala je na načelu nepromjenjivosti granica država koje pripadaju inicijativi, na demokratskim političkim porecima i na kompatibilnosti ekonomskih i političkih sistema zemalja u procesu. Osim toga, ideja evropske integracije od početka je bila održiv i ravnomjeran društveni razvoj, te matrični, ravnopravan odnos zemalja koje učestvuju u procesu. Vučićeva ideja je nešto sasvim drugo. Politička demokratija i slobode, te vladavina prava su izvan fokusa ove integracije, nema govora o načelu nepromjenjivosti granica i poštovanju suvereniteta država koje ulaze u proces, a saradnja nije osmišljena kao matrična i ravnopravna, niti je vođena idejom ravnomjernog i održivog društvenog razvoja. Ključna ideja Vučićeva "Otvorenog Balkana“ je osnaživanje imperijalne pozicije Srbije na Balkanu te stvaranje pozicije njene privrede kao dominantne na području, uz uklanjanje bilo kakvih zaštitnih barijera pred takvim dominantnim uticajem", kaže Đenero.

Podređeni položaj

On dodaje da države, kojima je namijenjen podređeni položaj u inicijativi, ne dobijaju nikakve političke garancije suvereniteta.

"Nema govora niti o mirovnoj dimenziji projekta. Upravo suprotno, paralelno s inicijativom, Srbija se pojačano naoružava i već je postigla razinu da su njeni vojni kapaciteti pojedinačno veći od kapaciteta svih ostalih država u regiji zajedno", kaže Đenero.

Ističe da iako stvara privid podrške Evropske unije,"Otvoreni Balkan“ nije inicijativa koja stvara pripremu država za pristupanje Evropskoj uniji, kao što je to činila najprije EFTA, pa onda CEFTA, jer je ključna zemlja integracije odbacila zajedničke evropske politike, sve je otvorenije zavisna od Rusije i Kine, i nema stvarnu perspektivu članstva u EU.

"Za Crnu Goru bi "Otvoreni Balkan“ i sa pozicije pristupnih pregovora mogao biti "težak teg oko nogu“. I konačno, "Otvoreni Balkan“ projekat je kojeg je i službeno šef Putinove kvazidiplomatije Sergej Lavrov predstavio kao ruski projekat za Balkan. Prema tome: jasno je da su rizici pristupanja takvom projektu jednostavno nemjerljivi. Pritom je teško reći postoji li i jedna dobit što bi je neka od država, osim Srbije, koja pristupi ovom projektu, mogla ostvariti", zaključuje Đenero.