Tutavac je rođen 1934. u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas opština Slivno), pisala je lani Slobodna Dalmacija koja je tada objavila Tutavčevu životnu priču i razgovor s njim.

U dobi od 13 godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio hljeb, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na kurs za keksara u Zagrebu, koji je raspisala firma ‘Kraš’, gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat.

Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u ‘Krašu’, prenosi Jutarnji list.

Ali ono što je zanimljivo jeste da je upravo “Domaćica” bila njegov diplomski rad i prvenac u konditorskoj industriji. Taj keks kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog vijeka, pisala je Slobodna Dalmacija prošle godine.

S obzirom na to da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju porodicu u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u firmu ‘Lasta’, koja je u to vrijeme proizvodila hljeb, oblande i medene pogače.

Nakon dolaska u firmu na mjesto tehničkog direktora počeo je s proširenjem proizvodnje, nabavio nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudle od smokava.

Iako je uspješno organizovao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao. Odlazi u Leskovac u firmu “Toma Kostić”, gdje je napravio prve grisine u Jugoslaviji, a čak su i italijanske kolege bile oduševljeni njihovom kvalitetom.

Krune karijere Petra Tutavca dogodila se u Požarevcu. Tamo je osnovao firmu keksa ‘Bambi’, čiji je zaštitni znak lik iz Disnijevog crtanog filma.

- Radeći na proizvodnji dječjeg keksa sa sojinim brašnom za školske kuhinje, razmišljao sam o novom proizvodu koji bi bio nešto sasvim novo u pogledu sastojaka i veće nutritivne vrijednosti. Ideju sam upotpunio saznanjima iz američke stručne literature, a usavršavanjem i izmjenama u recepturi italijanskog keksa ‘Plasmon’ došao sam do originalnog proizvoda s dodacima vitamina, minerala i kombinacijom bjelančevina životinjskog i biljnog porijekla. Tako je nastala ‘Plazma’, na kojoj su odrastale generacije - otkrio je Tutavac za Slobodnu Dalmaciju.

Smatrao je da svi ti proizvodi pripadaju – narodu.

- To su bila neka druga vremena, kada se znanje nije skrivalo nego se dijelilo. Sve što sam radio, sve moje recepture i proizvodi, rađeni su pod imenom “Bambi tehnologije”. Uvijek sam smatrao da sve to pripada narodu, da se tako jača društvena snaga i ugled naše zemlje na domaćem i svjetskom tržištu. Bila su to vremena kada su važila neka druga pravila i odnosi među ljudima. Ma meni je dobro i ovako, ja sam srećan čovjek - rekao je u svom posljednjem razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.