Medojević je pojasnila da bi se ušteda koja bi se ostvarila uvođenjem dohodovnog cenzusa kao kriterijuma za dodjelu dječijeg dodatka mogla iskoristiti kako bi dječiji dodatak primala sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, nezavisno jesu li njihovu roditelji korisnici socijalne pomoći ili ne.

"Dječiji dodatak po novom predlogu će biti dostupan svakom djetetu do navršene šeste godine, čak i porodicama milionera ukoliko su im djeca tog uzrasta a kojih je u CG prema evidenciju Centralne banke ima 63 u 2020", saopštila je Medojević.

Dodaje da u pitanju nije konačan broj milionera, jer je gotovina u bankama samo jedan od parametara koji čini bogatstvo, možda čak i manje značajan u odnosu na druge oblike imovine, poput nekretnina, hartija od vrijednosti i drugih dobara.

"Nakon šeste godine dječiji dodatak mogu po novom predlogu Vlade, kao i do sada samo u nešto većem iznosu  obiti samo djeca čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći i to najviše troje djece u porodici, navodi predsjednica Banke Hrane.

Upitala je šta je sa djecom porodica koje su nezaposlene a formalno ne zadovoljavaju kriterijume za socijalnu pomoć, i sa djecom čiji roditelj primaju malu alimentaciju ili je samo povremeno primaju.

Medojević u pitala šta je sa djecom čiji roditelji primaju niske mjesečne prihode, odnosno, da li njihovoj djeci treba dječiji dodatak ili neki drugi socijalni servis države ?

"Socijalne nadoknade i prava moraju biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti koje sada postoje. Treba napraviti registar svih davanja u državi, od lokalnih do nacionalnih", poručuje Medojević, pojašvanjavajući da sva novčana i materijalna davanja ministarstava, opština, Vlade, Crvenog krsta moraju biti pod istim “kišobranom” radi transparentnosti.

Takođe dodaje da treba povezati svu pomoć  koju crpe građani od NVO, neki i od više organizacija odjednom.

Nije zanemarljiv kako ističe ni doprinos pravnih lica  ugroženima.

"Moramo povezati sve podatke na nivou države i društva  kako bi znali kome pomoć ide i u kom obimu, kako bi se izbjegle zloupotreba. Smatram da mora postojati dohodovni cenzus u dodjeli prava djece na besplatan vrtić, školski prevoz, knjige, užinu, školski pribor, internet, računar, obuću i odjeću, kako bi pomoć dobila sva djeca koja žive u nemaštini", zaključuje se u saopštenju.