On je istakao da opozicija, dva mjeseca pred izbore, ne samo da neće da sjedne i napravi zajedničku strategiju, već se uveliko napadaju.

"Brojni funkcioneri otvoreno pričaju i o bojkotu koji će rezultirati određenim procentom apstinenata. Za vrijeme dok oni nemaju predstavu o izbornim listama, a rokovi u izbornom procesu već su određeni, vlast već mjesecima sprovodi kampanju na terenu", kazao je Raonić.

Prema njegovim riječima, u ovakvoj situaciji najrealnije djeluje da se formiraju liste od ideološki bliskih i građanski neposvađanih pojedinaca.

"Najrealnije je da se tako proba doći do rezultata koji će oslikati većinsko raspoloženje građana, koji imaju razloga da budu nezadovoljni stanjem u društvu", rekao je Raonić.

Smatra da ujedinjenje opozicije nije opcija, jer, kako kaže, opozicija kao subjekt ne postoji.

"Postoje opozicioni subjekti i samo je dilema na koji način mogu doći do što manjeg broja izbornih lista", dodao je Raonić.

Opozicija, samo dva mjeseca prije parlamentarnih izbora, ne uspijeva čak ni da razgovara o eventualnim daljim zajedničkim potezima. Pojedine opozicione partije pozivaju na dijalog i jedinstvo, ali ne uspijevaju da pokrenu razgovor o tome.

Posljednji pokušaj propao je kada na sastanak kod predsjednika SNP-a Vladimira Jokovića, u ponedjeljak, nije došla većina opozicionih partija, već su se odazvali samo predstavnici Ujedinjene Crne Gore, Ure i Radničke partije. Sastanak je trajao 40-ak minuta, bez zaključka i uz Jokovićevu konstataciju da "sastanak nije uspio". On se, međutim, nije pomirio sa činjenicom da je do jedinstva gotovo nemoguće doći, već je poručio da je SNP i dalje otvorena za razgovor.

Joković je još jednom, ranije, pokušao da podstakne opoziciju na objedinjavanje inicijativom o formiranju "saveza za spas Crne Gore", ali, iako je rekao da ima pozitivne signale da bi do toga moglo doći, opozicija se oglušila i o tu njegovu inicijativu.

Mjesec ranije pokrenuta je još jedna opoziciona inicijativa, koja je „potekla“ od Demokratske Crne Gore. Predložili su opoziciji jedinstveni pristup u sedam tačaka, i to vezanih za bojkot parlamenta, međusobno nenapadanje, čuvanje opozicionih opština "kao ostrva slobode svim demokratskim, institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima", insistiranje na dogovoru Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama, insistiranje na odgađanju izbora do stvaranja uslova za njihovo održavanje, aktivna medijacija međunarodne zajednice u kreiranju rješenja za slobodne izbore, te ispunjenje svih uslova za održavanje slobodnih izbora.

Opozicija se nije oglašavala povodom prijedloga Demokrata, ali je izvjesno da jedinstvenog bojkota izbora neće biti, kao ni reforme izbornog zakonodavstva, a međusobno nenapadanje je "nemoguća misija" u opoziciji. Za sada su jedino, sudeći po dešavanjima u Budvi, saglasni u "čuvanju opozicionih opština svim institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima".

Poziv, iz skupštinske klupe, na formiranje zajedničke opozicione liste za parlamentarne izbore stigao je od Demokratskog fronta prije nekoliko dana, što je potvrda da tom opozicionom savezu bojkot nije opcija, već će izaći na izbore.

"Demokratski front izražava spremnost da sa svim relevantnim opozicionim strankama napravi jedinstvenu izbornu listu", kazao je Milun Zogović iz DF-a tokom zasijedanja parlamenta. Sve je ostalo na tome, a teško da može biti ostvareno, jer je već iz SDP-a rečeno da se pripremaju za samostalan nastup na izborima.

Opozicione partije na kratko su se ujedinile prošle godine potpisujući Sporazum za budućnost, ali ispostavilo se da je i to bilo "kratkog daha". Ni mjesec nije prošlo, a potpisnici su počeli da se razilaze u stavovima, i to vrlo burno. Prva svađa bila je sa SDP-om, pa je ubrzo nakon potpisivanja dokumenta iz pokreta "Odupri se" poručeno toj partiji da je "sama sebe isključila iz Sporazuma rušenjem opozicione vlasti u Kotoru". Počelo je sukobom sa SDP-om prije godinu, a završilo sa DF-om, koji je početkom ovog mjeseca poručio pokretu "Odupri se" da im više nijesu partneri.

Sve ukazuje na to da će opozicija na izbore izaći razjedinjena, a izborni proces odvijaće se po "starim" pravilima.

Jedino saglasni da neće razgovor sa vlašću

Opozicija je bila jedinstvena samo u jednom – da neće dijalog sa vlašću, pa su sastanci koje su organizovali predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Ivan Brajović protekli bez učešća ijednog opozicionog predstavnika. Ishod tog opozicionog bojkota bio je da dijalog o izbornom zakonodavstvu, što je bio Brajovićev cilj, nije nastavljen, a Đukanović je odredio da izbori budu 30. avgusta, čime opozicija, opet, nije zadovoljna.