Lacmanović je na početku svog izlaganja istakao zadovoljstvo što je u prilici da po prvi put pozdravi javnost u ime Demokratske Crne Gore.

On je istakao da Demokratska Crna Gora poziva vlast da konačno počne djelovati u granicama Ustava i zakona, kao i u skladu sa međunarodnim dokumentima čiji smo potpisnici.

"Iako formalno nijesmo bili u vanrednom stanju, NKT već dva i po mjeseca vlada pozdakonskim aktima ignorišući obavezu skupštinskog zasjedanja makar i sa zakašnjenjem, te da Vlada održava redovne sjednice. Naredbe, odluke, uputstva, mjere, su podzakonski akti kojima se danas vlada u Crnoj Gori. Takav način ne samo da zbunjuje javnost, već unosi nesigurnost i pravnu nejednakost. Zbog toga smo imali slučajeve hapšenja vladika, sveštenika, pojedinih poslanika, kao i velikog broja građana kojima su na teret stavljena različita krivična djela“, kazao je Lacmanović.

On je naveo da Demokratska Crna Gora zbog pravne sigurnosti i pravne jednakosti poziva premijera Duška Markovića da raspusti NKT kako bi se Crna Gora, konačno, okrenula vladavini prava i institucija, a ne vladavini pojedinaca.

Lacmanović je problematizovao objavljivanje spiska lica koja se nalaze u samoizolaciji ili karantinu i to u vrijeme kada smo imali svega 5-6 primjera kršenja mjera od strane onih koji su trebali biti u samoizolaciji a zbog čega su isti sankcionisani, dok je spisak sadržao preko 5.000 imena.

"Imali smo slučaj javnog žigosanja i progona osobe koja je mimo zakona, navodno, objavila spisak od 62 oboljela lica od korona virusa. Jasno je da su se objavljivanjem spiska oboljelih i spiska lica u samoizolaciji grubo kršila ljudska prava i zbog toga tražimo od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da izvrši nadzor kod NKT-a i utvrdi na koji način i po kom pravnom osnovu su ih pribavili i u kom obimu su obrađivani, te da naredi brisanje istih od strane NKT-a i onih koji su im te podatke dostavili. Ovo tražimo zbog mogućnosti zloupotrebe podataka u svrhu predizborne kampanje od strane DPS-a“, kazao je Lacmanović.

On je istakao da je oličenje pravne nesigurnosti i pravne nejednakosti jeste i sam šef države koji se odavno ne ponaša u skladu sa propisanim Ustavnim ovlašćenjima.

"Đukanović sa pozicije lidera DPS-a neiskreno poziva na dijalog i crkvu i sve opozicione subjekte po principu: "može biti razgovora ali samo po mojim pravilima i na način koji ja propišem“. Ipak, on bi morao znati da se partijski program ne realizuje sa pozicije predsjednika države već sa pozicija u Vladi i Skupštini. Zbog toga sve njegove pozive doživljavamo kao neiskrene i smatramo ih kupovinom vremena za račun partije kojoj služi a ne države koju bi trebalo da predstavlja“, zaključio je Lacmanović.

Poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović, kazao je da se na samo nekoliko mjeseci od isteka četiri godine od kada su održani posljednji parlamentarni izbori, Crna Gora faktički nalazi u vanrednom stanju.

"Uslovi za održavanje izbora su drastično pogoršani, a ambijent za njihovo održavanje nikada nije bio gori. Takođe smo svjedoci da je epidemija korona virusa do kraja ogolila namjere DPS vlasti, ali i suštinu njihovog odnosa prema državi i njenim građanima. Korona virus je DPS-u, pored ostalog, poslužio i kao ogrtač za pripremu, još jednog u nizu, pokušaja izborne krađe. Suspendujući Ustav i većinu nadležnih državnih institucija za te potrebe je iz reda članova Predsjedništva i Glavnog odbora “skrojen” izborni štab DPS-a, formalno poznat kao Nacionalno koordinaciono tijelo. U predvečerju parlamentarnih izbora nedopustivo veliki broj državnih institucija se godinama nalazi u v.d. stanju, pa ovom prilikom podsjećamo i na jednostrani izbor predsjednika Državne izborne komisije i nezakonito formiranje Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koja mjesecima ne može da izabere direktora. Pored ovog, Sudski savjet ulazi u treću godinu sa nelegitimnim sastavom, i dalje nemamo izabranog VDT-a, a Ustavni sud koji rješava izborne sporove nema predsjednika, već neustavnu i nezakonitu funkciju “predsjedavajuće”. Sa druge strane, za DPS postoje demokratija i fer i pošteni izborni uslovi čak i kada poslušnici režima u uniformama, štiteći DPS izborne kriminalce, a ne državu, prebijaju djecu, žene, hapse poslanike i crkvene velikodostojnike, istovremeno štiteći građevinski lobi i cjelokupnu tajkunsku mrežu kao armaturu vlasti”, istakao je Šaranović.

On je, kako navedeno ne bi bilo predstavljeno kao jednostrana reakcija opozicione partije podsjetio i na skorašnje izvještaje Fridom hausa i ambasade SAD u Podgorici prema kojima Crna Gora nije demokratska država. U njima se kaže i da Crnom Gorom vlada hibridni režim i da je vlast autoritarna, te da je korupcija endemska. Naveo je i primjer poslanice Evropskog parlamenta, Tanje Fajon, koja je takođe kazala da je u Crnoj Gori na snazi ugrožavanje demokratskih standarda.  

Šaranović je istakao da nakon ovakvih ocjena, sa izuzetno značajnih međunarodnih adresa nije teško zaključiti da je u Crnoj Gori jasno bar jedno - ne postoje demokratski postulati ni na elementarnom nivou i nema ni minimalnih uslova za fer, slobodne, demokratske i poštene izbore.

"Demokrate su krajem prošle godine u radu na izbornim reformama pokazale odgovoran pristup koji je rezultirao sa 16 zakonskih projekata i preko 200 rješenja za prve fer i slobodne izbore. Danas nam je svima jasno zbog čega je DPS na najprljavije načine opstruirao rad na izbornim reformama neprihvatajući nijedno od pomenutih rješenja, a kada su postali svjesni činjenice da su predlozi Demokrata naišli na pozitivne reakcije međunarodne zajednice, iz fioke su izvukli Zakon o slobodi vjeroispovijesti i time zaustavili sve demokratske procese i, umjesto olovkom, probleme počeli rješavati pendrekom", proučio je Šaranović

"Uzimajući u obzir sve prethodno rečeno, Demokrate kao odgovoran politički subjekt će se kao i do sada, odgovorno odnijeti i prema ovakvoj situaciji i smatramo da opozicija treba da ima jedinstven pristup u 7 tačaka, a to su: bojkot Parlamenta, međusobno nenapadanje, čuvanje opozicionih opština kao ostrva slobode svim demokratskim, institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima, insistiranje na dogovoru Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama kako bi zakon bio prihvatljiv za sve tradicionalne konfesije, insistiranje na odlaganju izbora do stvaranja uslova za njihovo održavanje, aktivna medijacija međunarodne zajednice u postupku kreiranja rješenja za slobodne izbore, ispunjenje svih uslova neophodnih za održavanje slobodnih izbora”, zaključio je Šaranović.