„U Crnoj Gori, kao i svuda gdje ima vladavine prava, vlasništvo nad imovinom se može utvrditi jedino dokazima o vlasništvu, pravni subjektivitet se može steći samo registracijom kod državnog organa, a javna kulturna dobra se mogu koristi samo u skladu sa zakonom,“ naglasio je Pažin.

Ocijenio je da bi bio neustavan svaki onaj zakon koji bi bilo kojoj vjerskoj zajednici omogućio da uživa prava koja niko drugi u Crnoj Gori nema.

„Vlada nema druge namjere do ispunjenja svoje ustavne obaveze da ovim zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje svima jednaka prava i jednako važenje zakona za sve vjerske zajednice, za vjernike svih vjeroispovijesti, ali i za one građane koji nijesu vjernici,“ podvukao je Pažin.

On je ocijenio da će svako ko je pročitao Predlog zakona vidjeti da u njemu ne postoji nijedna odredba koja bilo koju vjersku zajednicu stavlja u podređen položaj, već sve odredbe zakona jednako važe za sve.

„Takođe, ovaj Predlog zakona ne propisuje ad hoc pravna pravila koja posebno važe za vjerske zajednice, već na ravnopravan način uvodi u naš pravni poredak sve vjerske zajednice. Tako se već utvrđena pravna pravila koja važe za druga pravna lica odnose na registraciju i evidenciju vjerskih zajednica koje žele da im država prizna svojstvo pravnog lica,“ naglasio je.

Na isti način, objasio je Pažin, bilo koji imovinski spor države sa vjerskom zajednicom rješava se primjenom istih pravnih pravila i procedura koja važe za sve druge imovinske sporove u Crnoj Gori.

„U slučaju bilo kog imovinskog spora svaka vjerska zajednica imaće mogućnost da iskoristi čak šest nivoa pravne zaštite, uključujući i zaštitu pred domaćim sudovima i Evropskim sudom za ljudska prava, prije finalne odluke o vlasništvu nad spornom imovinom. Ovim je svakoj vjerskoj zajednici, na istovjetan način kao i svim drugima u Crnoj Gori, garantovano pravo na jednaku zaštitu sloboda i prava u zakonom propisanom postupku,“ podsjetio je.

Osim toga, naveo je da država ima ustavnu i zakonsku obavezu da štiti kulturne vrijednosti, ocjenjujući da vjerski objekti predstavljaju veoma značajan dio kulturnog identiteta Crne Gore, koji je država po Ustavu dužna da štiti.

Pažin je saopštio da mu je drago da je jučerašnja rasprava na Odboru za ljudska prava ipak pokazala da u Crnoj Gori postoji dovoljno političke zrelosti da i o onim političkim pitanjima i stavovima u kojima se veoma razlikujemo možemo voditi dostojanstven dijalog, uz međusobno uvažavanje.