Ujedinjenje nacije su 9. avgust proglasile Svjetskim danom siromašnih. Siromaštvo je globalni problem sa kojim se suočavaju skoro sve zemlje u svijetu. Upravo ovaj datum služi da se upozore vlade i javnost širom svijeta  da se problem siromaštva mora rješavati ubrzano i zajedničkim angažovanjem. 

"Crnogorska ekonomska mašina se ponaša veoma opasno i što se više novca obrće i pozjamljuje, i što  BDP više raste, istovremeno rastu nezaposlenast i siromaštvo.Ovaj crnogorsko paradoks ukazuje da je nešto  pogrešno u samom konceptu ekonomskog razvoja i da se nešto  krupno treba mijenjati. I to odmah.  Ako je Crna Gora 2006. imala samo 700 miliona eura 2019. javni dug sa državnim  garancijama  će preći 4 milijarde USD, postavlja se kljucčno pitanje - Gdje je Vlada potrošila 3,3 mlrd Eur kredita?", navela je u saopštenju Banka hrane.

U toj organizaciji smatraju da se pozajmljene milijarde, koje će, navode, vraćati naša djeca i unučad  troše  na uvećanje  bogatsva već  bogatih , a da siromašni  postaji još siromašniji . 
Upozpravaju da se broj ekstremno siromašnih  u Crnoj Gori se stalno uvećava. 

"Ovi opasni trendovi - porast duga, porast nezaposlenosti i porast siromaštva  za Banku hrane predstavljaju crveni alarm koji zvoni na uzbunu. Ekonomija koja ne stvara nova radna mjesta i ne povećava  zarade , neminovno proizvodi sve više i više siromašnih.", kažu iz Banke Hrane.

Naglašavaju da je u martu mjesecu plate primilo samo 110.000 zaposlenih. 

"Ovi podaci su značajno drugačiji od onih koje, prema svojoj metodologiji, objavljuje Zavod za statistiku Monstat. Prema Monstatu, prosječan broj zaposlenih u 2018. godini iznosio je 190 hiljada, a prosječna bruto zarada je bila 766 eura.Problem je kada se ove dvije bruto zarade pretvore u neto iznose, jer je prema Monstatu prosječna zarada iznosila 511 eura, dok je prema podacima Poreske Uprave 432 eura", navode iz Banke hrane iz komentar da je situacija u kojoj istovremeno rastu dug, nezaposlenost i siromaštvo a zarade opadaju  neodrživa.

Tvrde da 50.000 zaposlenih  u privatnom sektoru izdražava 620.000 građana Crne Gore.

"U Crnoj Gori u 2017. je bilo  38.597 nezaposlenih, 26.873 lica je primalo materalno obezbjedđenje porodice, 10.000 penzionera je primalo  penzije niže od 192 eura, dok je 36.639 zaposlenih primalo  zaradu manju od 192 eura.Samo ove tri kategorije stanovništva čine 112.109 lica, koja imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što stopu apsolutnog siromaštva podiže na cijelih 18%.  Niko ne zna kako se broj nezaposlenih sa preko 50.263 iz 2017 smnajio na 38.597 jer je u istom periodu došlo  do pada broja zaposlenih koji primaju zaradu. Ovo je još jedan paradoks zvaničnih  statistika koji ukazuje na kozmetičko   dotjerivanje  i fingiranje  stvarnog stanja. Ako znamo da prosječnu  crnogorsku  porodicu čine 3,8 člana i da ima 1,2 zaposlena, ( podaci Monstata na popisu stanovništva ) onda je zaključak da je prosječna crnogorska porodica sa prosječnim primanjimana na ivici ekstremnog siromaštva. ", upozorili su iz Banke Hrane.
 
Dodatno, dugovi stanovništva za struju su 120.000.000 eur ili 600 eura prosječno po brojilu, dugove bankama, rođacima i prijateljima, kašnjenja isplata alimentacija samohranim  roditeljima  i još mnogo troškova koji socijalno ugroženi gradjani plaćaju isto kao i najbogatiji građani ove zemlje, kažu iz Banke hrane.

Da je siromaštvo sve prisutnije potvrđuje, dodali su, i otvaranje narodnih kuhinja koje ne mogu da pokriju sve potrebe ugroženih.

Iznoseći podatke iz svog rada, iz Banke Hrane su saopštili da su pomogli do sada 20 295 porodica, koje  su mahom višečlane što oko 100 000  ljudi koje su upoznali da žive u stanju nemaštine. Realizovali su  1604 humanitarnih akcija u kojima je učestvovalo  40150 volontera.

"Mi se trudimo da animaramo javnost i da djelujemo podsticajno da ljudi i kompanije pomazu najugroženijima. Uradili jesmo dosta ali ne i ono najvažnije, smanjili siromaštvo.To na žalost, ne može uraditi ni jedna NVO niti kompanija a ni pojedinac. U koštac sa siromaštvom se može uhvatiti jedino država ukoliko ima političke volje za to, pa se mi sa pravom pitamo,  zašto ne inoviramo ili napravimo novu Strategiju za borbu protiv siromaštva? Krajnje je vrijeme a i obavezali smo se Održivim ciljevima razvoja UN-a ,čija smo potpisnica.Ništa ne činimo na preveniranju siromaštva a malo toga za one koji u siromaštvu žive.", zaključuju povodom Dana siromaštva iz Banke Hrane.