To je poručeno na stručnoj edukaciji „Standardizacija u oblasti elektrotehnike“, koju je organizovala Strukovna komora elektro inženjera Inženjerske komore Crne Gore.

Predsjednik Izvršnog odbora Strukovne komore elektroinženjera Crne Gore, Željko Maraš, rekao je da standardizacija u oblasti elektrotehnike podrazumijeva podizanje nivoa kvaliteta, znanja i rada.

„Strukovna komora elektroinženjera prepoznala je, kao jedno od važnih pitanja kojima treba da se bavi, značaj pripreme, usvajanja i primjene standarda, jer je to osnov stručnih aktivnosti koje bi trebalo da prati elektroinženjerstvo. Ukoliko bi se na adekvatan način pripremali, usvajali i primjenjivali standard u našoj struci, mogli bi očekivati da bi bili više prepoznati i uvaženi od strane zakonodavca i investitora“, poručio je Maraš.

On je kazao da je Strukovna komora elektroinženjera Crne Gore uspostavila saradnju sa Institutom za standardizaciju Crne Gore, kao nadležnom institucijom koja se bavi vim pitanjem.

Maraš je poručio da bi stručnjaci iz oblasti elektrotehnike trebalo da se proaktivno uključe u proces standardizacije.

„Na taj način bi pomogli struci, jer bi ono što se pripremi i usvoji kao standard, a što poslije toga bude primijenjeno kroz neki zakon, pravilnik ili propis, bilo upravo ono što su stručnjaci iz naše struke inicirali“, istakao je Maraš.

On je naveo da je proces standardizacije, osim za elektroinženjersku struku, jednako bitan i za državu, jer se odražava na poboljšanje sigurnosti u svakodnevnom životu.

„Veliki broj standarda iz oblasti elektrotehnike tiče se sigurnosti objekata i ljudi i sprječavanja ugrožavanja ljudskih života, kakvi su npr. standardi u oblasti protivpožarnih instalacija, dojave požara i sl. Ne želimo da budemo pasivni posmatrači u procesima pripreme i usvajanja standarda, a da se pojavljujemo kao kritičari istih u momentimas kada dođe do određenih incidenata koji sa sobom nose ugrožavanje ljudskih života, već da mi budemo kreatori istih“, kazao je Maraš.

Članica Upravnog odbora Inženjerske komore Crne Gore, Sandra Šipčić, kazala je da stručna edukacija predstavlja rezultat saradnje Inženjerske komore i Instituta za standardizaciju, u cilju upoznavanja članstva Strukovne komore sa trenutnim stanjem usvojenih i primjenljivih standarda u oblasti elektrotehnike.

„Primjena standarda obezbjeđuje ujednačen kvalitet proizvoda i usluga, pa samim tim i veće povjerenje u kvalitet pruženih usluga. Do sada je Institut za standardizaciju Crne Gore usvojio preko 4.000 standarda iz oblasti elektrotehnike, informacionih tehnologija, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti“, navela je Šipčić.

Šipčić, foto: PR Centar

Prema njenim riječima, glavni problemi u procesu usvajanja i primjene standarda je što veliki broj standarda još uvijek nije prepoznat u propisima i njihova primjena nije obavezna, većina nije prevedena na crnogorsaki jezik, a problem predstavlja i njihova cijena.

„IKCG želi da podstakne elektroinženjere da u praksi što više primjenjuju nacionalne MEST standarde, tako da smo pokrenuli inicijativu za identifikaciju standarda koji se najčešće primjenjuju u praksi. Bitno je da se standardi koji se najčešće koriste identifikuju i prevedu sa engleskog na crnogorski jezik, pošto to predstavlja jednu od praktičnih prepreka za njihovo korišćenje“, rekla je Šipčić.

Pomoćnica direktora Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME), Rada Janjić, pojasnila je da standardi nude najbolju svjetsku praksu, mehanizam za stalno poboljšavanje, efikasnije i efektivnije poslovanje.

„Međunarodna zajednica i Evropska unija prepoznaju standardizaciju kao jedan od preduslova za uključivanje u međunarodne i evropske integracione tokove i osnovu za obezbjeđivanje slobodnog kretanja roba i usluga. Institut od  2007. godine donosi crnogorske standarde na nacionalnom nivou, koji su usaglašeni sa evropskim i međunarodnim standardima. Formirana su stručna tijela koja, u okviru svog predmeta i područja rada, daju prioritet harmonizovanim evropskim standardima“, navela je Janjić.

Janjić, foto: PR Centar

Ona je naglasila da je primjena standarda dobrovoljna, međutim ukoliko se prilikom transponovanja EU zakonodavstva na nacionalni nivo propis pozove na standard, njegova primjena postaje obavezna.

Janjić je istakla potrebu uključivanja inženjera u rad nacionalnih tehničkih komiteta, kao i u proces izrade zakonskih akata, kako bi svojim ekspertskim znanjem doprinijeli razvoju standardizacije i boljoj selekciji standarda koji bi se kasnije primjenjivali u praksi.

„Neophodno je da društvo prepozna značaj standarda jer njihova primjena omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta koji osigurava uspješno poslovanje i povećanje konkurentnosti crnogorske privrede, odnosno olakšan plasman crnogorskih proizvoda i usluga na evropsko i druga tržišta“, rekla je Janjić.