Reforme zbog boljeg života građana
Tanja Miščević, foto: PR Centar

Reforme zbog boljeg života građana

Reforme vode u članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali se one ne sprovode zbog članstva, već zbog normalnijeg, boljeg života građana svake države, ocijenila je šefica Pregovaračkog tima Republike Srbije sa EU prof. dr Tanja Miščević.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, kazala da je saradnja Crne Gore i Srbije u oblasti EU integracija na izuzetnom nivou od samog početka procesa.

„Od samog starta i formiranja Pregovaračkog tima u Srbiji godinu dana kasnije nego što su počeli pregovori ovdje, u Crnoj Gori, imali smo ogromnu, prvu i najveću pomoć i podršku od pregovaračkog tima Crne Gore. Tada je na čelu bio gospodin Pejović, danas gospodin Drljević, ali je podrška i dalje prisutna“, istakla je Miščević.

Ona je dodala da se ta saradnja prenosi i širi i na druge države koje su u procesu pregovora, te da će to dijeljenje biti od izuzetne koristi za ostale države regiona, koje imaju aspiraciju da postanu članice EU.

“Primijetili smo da nama iskustva ranijih pregovora, čak ni Hrvatske, ne mogu u toj mjeri da pomognu kao iskustva crnogorskih pregovora. Što znači, da Sjevernoj Makedoniji ne mogu da pomognu iskustva čak ni Crne Gore, već sada Srbije“, tvrdi Miščević.

Pitanje rješenja sukoba Beograd-Priština, kako je istakla, opterećuje, ne samo te države, već čitav region, a Srbija, kako je dodala, prati sve ono što se dešava u dijalogu o normalizaciji.

Miščević je ukazala da u ovom momentu nema nikakvog napretka.

“Mjere Prištine, uvođenje takse od 100 odsto, su ono što je u potpunosti zaustavilo dijalog koji ne može da se vodi u takvim uslovima. Ali je Srbija spremna da nastavi kad god te mjere budu ukinute. Zapravo, mjere nijesu samo prema Srbiji, već i prema BiH, a one imaju efekat, naravno, i na čitav region“, kaže Miščević.

Ona smatra da regionalnu povezanost koja postoji i prenošenje problema van granica države u kojoj nastaje, treba posmatrati u smislu pretvaranja problema u korist.

„Kada već znamo da je efekat jedan na drugog tako velik, onda, zapravo, treba da akcenat stavimo na pozitivan razvoj, kao što je Berlinski proces, kao što je ideja o regionalnom ekonomskom prostoru, gdje zaista možemo da se nametnemo kao neko ko je vlasnik tih procesa u samom regionu i da pokažemo da region Zapadnog Balkana zna da sarađuje, a ne samo da ima sukobe“, smatra Miščević.

Prema njenom mišljenju 2025. godina za pristupanje Evropskoj uniji je tehnički moguća, ali ne i toliko realna.

„Ako sada znate da zapravo pričamo o 28-1 ili 27+1 državom članicom, proces BREGZIT-a još uvijek traje, da je to već jedno od osnovnih pitanja, da još uvijek nemate ili da tek počinje rasprava o strukturi i sastavu institucija nakon održanih izbora za EP, ako imate različite stavove i preference država članica prema politici proširenja, ili pak usmjerenost na susjedsku politiku, mediteransku politiku, politiku prema sjevernoj Africi, onda vam je sasvim jasno da političku odluku tih država članica teško da možete sad očekivati, i teško da bi iko mogao da vam kaže kada vidi buduće proširenje“, navodi Miščević.

Ipak, Miščević smatra da je nezamislivo da se Evropski parlament (EP), evropske institucije, bave pojedinačnim politikama, poput spoljne, bezbjednosne, energetske ili socijalne, ako u razgovore o reformi ne uključe i elemenat proširenja.

„Jer neće moći zaokružiti te politike bez zaokruživanja regiona kao takvog, odnosno, uključivanja svih država voljnih da postanu članice EU u institucije, odnosno, institucionalne strukture. Prosto, to nije moguće i negdje to oni i sami osjećaju, jer vrlo često ćete čuti, a to kaže i Strategija proširenja koja je u februaru prošle godine usvojena, da je članstvo Zapadnog Balkana u najboljem političkom, ekonomskom i bezbjednosnom interesu EU“, kaže Miščević.

Ona smatra da je taj novi prostor i novi potencijal, te da nova granica donosi i nove mogućnosti koje region ima.

„Ja mislim da nije mudra politika razgovarati o reformi, ako ne uključite i razgovore o budućem proširenju. Ne možete pričati koliko ste duboki u povezivanju ako ne znate ko se sve povezuje“, kaže Miščević

Na pitanje kako vidi investicioni uticaj Kine i Turske na region Zapadnog Balkana, Miščević je kazala da je to  postala jedna od najvećih opasnosti, te da se to pitanje vrlo često postavlja.

„Prosto treba imati uvijek na umu da u ovoj fazi, pa i u bilo kojoj drugoj, Kina je prisutna u ogromnom broju država članica EU. U nekim od država ona drži ključne luke, u nekima ima potrebu za povezivanjem kada je o željeznici riječ, ali je jako važno uvijek imati na pameti da kineske investicije, turske investicije, moraju da prođu ono što se naziva kontrola EU, a to je da budu u skladu sa pravilima koja EU propisuje i za pravila konkurencije i javnih nabavki“, kazala je Miščević.

Prema njenom mišljenju sve države koje pregovaraju o članstvu moraju biti ozbiljne, jer se to njima ocjenjuje. Nasuprot tome, države moraju pronaći način da obezbijede sredstva za razvoj.

„U ovoj fazi našeg približavanja EU vi imate ograničena sredstva nacionalne IPA-e. Imate nešto fondova iz Berlinskog procesa povezivanja, ali ta sredstva nijesu dovoljna za velike infrastrukturne radove i onda je normalno da se država okrene i potraži kroz kredite, pa su tako jedni od većih, najvećih infrastrukturnih radova upravo te vrste investicije koje dolaze iz trećih država“, rekla je Miščević.

Osim dijaloga Beograda i Prištine koje ne zavisi samo od Republike Srbije, Miščević u najveće izazove svrstava i one koje zavise jedino od njih samih.

“Ista mjera, ista snaga, isti problem i izazov je pitanje vladavine prava. E ona zavisi u potpunosti od nas. I usmjerenost na pitanje vladavine prava je pitanje političke volje, ali i pitanje promjene svijesti i pitanje profesionalizacije profesija o kojima je riječ, dakle, pravosuđa“, rekla je Miščević.

Prema njenom mišljenju za društvo je izuzetno značajno razumjeti mjesto i značaj borbe protiv korupcije, te pojedinačne uloge u percepciji

Miščević smatra da se nije lako boriti sa velikim brojem pravnih pravila i usklađivanjem sa pravom EU, posebno u velikim pregovaračkim oblastima, kao što su životna sredina i klimatske promjene, te bezbjednost hrane.

Mišćević, koja je takođe predavač na univerzitetima u Srbima i Crnoj Gori, je kazala da je izazov i pripremiti administraciju za ono što nas očekuje, ali vidi prostor i vidi mogućnost.

„Naš cilj je da stvorimo institucije sada, u ovom periodu pregovora, koje će biti u stanju da štite interese Srbije, Crne Gore, kada postanemo članica EU, kada budemo u stanju, kada budemo znali kako da zaštitimo naše interese. Jer interes koji imaju sadašnje članice EU ne mora nužno da znači da je to interes koji je za nas najbolji, koji nama donosi najveću korist“, tvrdi Miščević.

Ona je objasnila da je razumijevanje procesa donošenja odluka u EU ključno za adekvatnu edukaciju kadra u toj oblasti.

„To je zapravo stvar i budućnost administracije koja se sada stvara u Crnoj Gori, odnosno u Srbiji. To je velika i važna stvar i posao učenja kako jedna država učestvuje u kreiranju zajedničkih politika EU, ali mi tu imamo jednu veliku prednost. Pripadamo regionu. Kao male države teško da ćemo moći zaštititi interese, ali ja sam sigurna da je mnogo veći interes za dobru saradnju Srbije i Crne Gore u takvoj zaštiti interesa, zajedno sa drugim državama regiona“, poručila Miščević.

Onima koji žele da se u budućnosti bave Evropskim integracijama, Miščević je poručila da će poslovnih prilika za njih itekako biti, mada, prema njenom mišljenju, moraju pažljivo birati studije.

„Mislim da nema više državnog, pa ni privatnog univerziteta koji nema Evropske studije. No, tu treba biti jako oprezan, povodom kvaliteta studija i načina obrazovanja koji ti privatni i državni univerziteti nude, jer teško da sve može da se pokrije sa ovim kapacitetima koje imamo“, zaključila je Miščević.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar