Član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA, prof. dr Eldin Dobardžić smatra da je ovu statistiku moglo nagovijestiti rangiranje Crne Gore na „Doing business“ listi za 2018. godinu.

„Crna Gora je po toj listi pala za 8 mjesta i našla se na pedesetom mjestu, iza Makedonije i Srbije. Crna Gora je u prethodnim godinama nažalost nazadovala u lakoćama poslovanja“, navodi Dobardžić.

On ističe i da je problem crnogorske privrede to što nema velikih investicija iz inostranstva već godinama unazad.

„Da bi ste ih privukli vi morate da imate opremljene industrijske zone, poslovne zone, komunalnu infrastrukturu, eventualno oslobađanje plaćanja tih komunalnih taksi za jedan određeni period“ naglašava Dobardžić.

Smatra i da banke i dalje nažalost u Crnoj Gori nijesu okrenute razvoju privrede.

„Banke u Crnoj Gori su likvidne, imaju viška likvidnosti u iznosu od milijardu eura. Ta likvidnost nije adekvatno upotrijebljena jer se usmjerava na potrošačke kredite što samo povećava dugovanja stanovništva a mnogo manji procenat je okrenut ka privredi. A u privredi je upravo ključ za ubrzavanje ekonomskog razvoja. Smatram ovo velikim nedostatkom bankarsko- finansijskog sektora koji velikim dijelom nije zainteresovan da ulaže u našu privredu“, ocjenjuje Dobardžić.

Interesantno je kaže i to što se od ponuđenih 190 miliona državnih obveznica prodalo svega 74,6 miliona.

„A time se trebao pokriti dio budžetskih rupa. Kad to nije uspjelo zvaničnici Vlade kreću na davanje koncesije Aerodroma. U ovom trenutku prijetnja za Vladu biće i obećano povećanje minimalca koje će neminovno povećati izdvajanja iz budžeta. A mislim i da će dosta privatnika otići u sivu zonu zbog toga. Dalji pad kreditnog rejtinga je evidentan, samo to treba da i zvanično objavi neka od rejting agencija“, naglašava Dobardžić.

Dodaje da je u aprilu mjesecu Ministarstvo finansija putem Berze pokušalo da prikupi ukupno 190 miliona kroz emisiju obaveznica sa rokom dospijeća od 5 i 7 godina.

„Simptomatično je to da su obveznice sa rokom dospijeća od 7 godina u iznosu od 50 miliona (godišnja kamata 3,5%) odmah prodate dok su obveznice sa rokom dospijeća od 5 godina i pripadajućom godišnjom kamatom od 3.0% prodate u iznosu od svega 24.6 miliona (od ukupno ponuđenih 140 miliona), što čini svega 17.5% realizacije. Ako uzmemo da je prosečna ponderisana kamatna stopa na depozite na kraju marta iznosila oko 0.50% ovako ponuđena kamatna stopa od strane države se smatra prilično atraktivnom. Znajući da domaća štednja početkom 2019 godine iznosila skoro 2.7 milijardi eura, ovako slaba relaizacija pokazuje nam pad povjerenja kako stranih tako i domaćih investitora u finansijski sistem i mogućnosti privrede da u budućem periodu izvrši dospjele obaveze. Ova emisija pokazuje da će država morati da se zadužuje po značajno nepovoljnijim uslovima najverovatnije određenom kreditnom linijom kod komercijalnih banaka“, zaključuje Dobardžić.