Kako navode to su instituti koji su od izuzetnog značaja za slobodne medije, nezavisne novinare, zaštitu ugleda novinara, isključenje odgovornosti novinara u kontekstu dužne novinarske pažnje, zaštite pluralizma i raznovrsnosti medija kroz uspostavljanje Fonda za zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija, zaštite transparentnosti oglašavanja, pitanje koje je u više navrata bilo potencirano od strane civilnog sektora, koji podrazumijeva obavezu organa javnog sektora, te obavezu medija da vode evidenciju o uplaćenim sredstvima iz javnih izvora, transparentnosti medijskog vlasništva, zakonskog definisanja samoregulacije i njene finansijske podrške, zaštita posebnih prava među kojim su zaštita djece, zabrana govora mržnje, zaštita izvora informacija.

Polazište izrade Zakona o medijima podrazumijeva usklađivanje sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.

Čitav proces pratila su kontinuirana ekspertska mišljenja Savjeta Evrope i OSCE-a, čiji su konstruktivni komentari involvirani u Predlog zakonskog teksta u toku široke, inkluzivne jave rasprave.

"Novi instituti koji čine sadržinu zakonskog teksta, svojim usvajanjem u Parlamentu, u normativnom smislu otvaraju vrata osnaženju slobode medija, nezavisnosti novinara koja su od značaju za vladavinu prava u demokratkom društvu. Sa neprestanim razvojem medijske industrije, te u kontekstu digitalnog doba, Ministarstvo kulture trenutno radi na Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim medijima, koji će se usaglašavati sa standardima sadržanim u Direktivi Evropske komisije o AVM uslugama, što će ujedno doprinijeti jačanju nezavisnosti regulatora za elektronske medije", zaključili su iz Ministarstva kulture.