Đukanović je istakao da je Crna Gora uspjela jer je od prvog dana imala kristalno jasnu viziju. 

"Željeli smo da Crnu Goru vratimo njenoj prirodnoj evropskoj kući iz koje je, zajedno sa društvima Zapadnog Balkana istorijski gledano predugo i neopravdano izostajala. Željeli smo da Crna Gora bude dio evropskog sistema vrijednosti. Činilac savremene evropske civilizacije. Pored vizije imali smo i nepokolebljivu odlučnost i stalno rastuće kapacitete da savladamo sve prepreke na putu njenog ostvarenja", kazao je predsjednik države.

Đukanović je primijetio da se i dalje na Zapadnom Balkanu strateška politička borba vodi na tom frontu. 

"Da li ćemo svi, slijedeći ideju integracija i ujedinjenja Evrope nastaviti tim koridorom, ili će neki od nas, pod pritiskom domaće retrogradne politike, podržane političkim centrima vrednosno suprotstavljenim Evropi propustiti još jednu, možda i poslednju šansu? Moramo znati: na tom terenu, na Zapadnom Balkanu više nijesmo sami mi i Evropska Unija. Vjerujući da smo u Crnoj Gori prošli to strateško raskršće i da smo ne samo donijeli pravilne odluke nego i ostvarili parcijalne ciljeve, usredsredili smo se da skratimo period sustizanja evropskog kvaliteta života, koji je najmoćnija inspiracija gradjanima koji nas podržavaju. Dakle, pokušavamo da trčeći brže od ostalih, u regionu i šire, obezbijedimo dinamičniji razvoj i učinimo dogledno ostvariv evropski kvalitet života građanima Crne Gore", kazao je on.

Đukanović je pojasnio i šta znači da "nastojimo da trčimo brže". 

"Realna stopa rasta GDP u EU iznosila je 2,4% (2017) i 1,9% (2018), dok je u Crnoj Gori iznosila 4,7% (2017), a u prva tri kvartala 2018. godine 4,5%, 4,9% i 5,0% respektivno, što daje osnov za procjenu da će realna stopa rasta GDP u 2018. ostati makar na istom nivou kao i u 2017. godini.

Ovakav rast posljedica je značajnih investicija u infrastrukturi, ali i otvorenosti, monetarne stabilnosti, slobodnih tokova kapitala, niskih poreza i rastuće konkurentnosti crnogorske ekonomije. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o Indeksu globalne konkurentnosti 2017/18, Crna Gora je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prethodni izvještaj. Takođe, u svom posljednjem izvještaju agencija Moody's je potvrdila rejting "B1" za Crnu Goru, uz izmjenu izgleda sa pozicije "stabilan" na poziciju "pozitivan". Ova izmjena prije svega predstavlja refleksiju povjerenja investitora u ostvareni ekonomski napredak i jasnu ekonomsku perspektivu Crne Gore", dodaje on.

Predsjednik Crne Gore pojašnjava da su strane direktne investicije dale važan impuls ekonomskom rastu i predstavljaju najbolju potvrdu da je Crna Gora sigurna i politički stabilna zemlja. 

"U periodu 2008-2018 Crna Gora je privukla preko 7,5 milijardi eura SDI. Od ovog iznosa gotovo 4 milijarde odnosi se na investitore iz zemalja EU. Prednjače Italija (825), Austrija (530), Holandija (391), Slovenija (295) i Velika Britanija (292 miliona eura). Svih 28 zemalja EU zastupljene su sa investicijama u Crnoj Gori. Dodamo li investicije iz Švajcarske (519) i Norveške (245), možemo zaključiti da gotovo 2/3 ukupnih stranih direktnih investicija u Crnu Goru dolazi iz Evrope. Za godinu dana od sticanja punopravnog članstva u NATO, udvostručene su investicije iz zemalja članica Alijanse, dok su u periodu od obnove nezavisnosti do danas, SDI u Crnoj Gori u evropskom vrhu mjereno po glavi stanovnika i po učešću SDI u BDP.

Tržišna ekonomija, zaštita imovine i vladavina prava utkani su u naše zakone i ulivaju povjerenje investitorima. Uz posebne obaveze u oblasti vladavine prava, dodatno potencirane novim modelom pregovora sa EU, upravo je potreba za animacijom stranih investitora u realizaciji razvojnih projekata bila dodatni motiv da svakodnevno unapredujemo osjećaj pravne sigurnosti. Ne samo naših građana, nego i investitora i turista", kaže Đukanović.

Ističe da su napravili krupne iskorake koje registruje i Evropska komisija u svojim izvještajima, prije svega u zakonodavnoj i institucionalnoj sferi, ali i u bilansima rezultata.

"Naravno ostaje još jako puno posla imajući u vidu da je ovo jedan od najkrupnijih deficita društava našeg regiona, što je i u bitnom opredijelilo nepovoljnu istorijsku reputaciju Zapadnog Balkana", dodaje on.

Jedna od ključnih ekonomskih vrijednosti Crne Gore je prema njegovim riječima otvorenost privrede.

"Da je Crna Gora otvorena zemlja i dio globalnih tokova potvrđuje i turizam sa učešćem od preko 20% u BDP. U državi sa manje od 650.000 stanovnika, broj turista u 2018. iznosio je oko 2 miliona.

Naša otvorenost i multikulturalnost nije samo vezana za ekonomiju. Na političkoj ravni učinili smo mnogo da ujedinimo brojne razlike koje su postojale, iako su podjele i dalje prisutne. Sa susjedima nemamo otvorenih pitanja. Jedino je sa Hrvatskom u jednom dijelu granice na snazi privremeni sporazum, koji se poštuje bez ikakvih problema, uz dogovor da bilateralno, ili uz međunarodnu pravnu pomoć trajno riješimo to pitanje. Crna Gora, koju naši međunarodni partneri često nazivaju i sidrom stabilnosti regiona, ima potpisana već dva bilateralna sporazuma o regulisanju granice – sa BiH i Kosovom. To su i jedini sporazumi te vrste među državama nastalim na prostoru ex Yu", naveo je Đukanović u Berlinu.

On je istakao da integracije nikada nijesu jednosmjerna ulica. 

"Dakle, nije u pitanju samo odnos koji Crna Gora i Balkan grade prema EU, već i odnos EU prema našoj zemlji i regionu. Zato Berlinski proces, koji pratim od početka, kao i realizaciju agende Berlin plus, smatram veoma kvalitetnom nadogradnjom evropske politike za Zapadni Balkan", kaže predsjednik države.

Angažovaniji odnos EU je od izuzetnog značaja i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u našem regionu, dodaje Đukanović.

"Veoma podsticajan je primjer Prespanskog sporazuma. Dogovor između Skoplja i Atine je pravi pokazatelj kako se i najteži problemi mogu prevazilaziti ako postoji politička volja lidera i benefiti koje zajednička rješenja donose za obje strane. Veoma je važno da sada imamo Sjevernu Makedoniju na sigurnom putu ka NATO, sa realnom mogućnošću za skoro otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU. Vjerujem da to može biti inspirativno i za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine. Rješenje tog problema značajno bi relaksiralo region u cjelini, i Srbiju kao ključnu zemlju na Zapadnom Balkanu motivisalo da se još više posveti evropskoj perspektivi. Ostalo bi onda jedino neriješeno pitanje funkcionalnosti BiH, što objektivno i jeste najteže pitanje u regionu", navodi predsjednik Crne Gore.

Danas nažalost kako kaže, niko ne zna kakva je budućnost Evropske unije.

"Bez obzira na to, ja sam ubijeđen da perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska.

Kao neko ko je dugo u politici, ponekad se pitam kako će generacije u budućnosti gledati na ovo što mi radimo danas? Kako će cijeniti ono što smo postigli, a kako ono što smo mogli da postignemo, a nijesmo?

Želim da podsjetim kako je veliki pjesnik Antonio Mačado pisao: "Ti što putem hodiš, znaj da puta nema. Put taj moraš stvarati u hodu." Izgleda mi da je to najprimjerenije onom što je činila Crna Gora - u hodu je utirala svoj put u evropsku budućnost, nailazeći stalno na nove izazove", istakao je predsjednik države.

Dodaje da "znamo da različiti putevi vode u različite budućnosti".

"Znamo i da sagledamo različite perspektive. Ali, ako je išta bilo postojano kod Crne Gore tokom prethodne dvije i po decenije, to je namjera da budemo moderna, otvorena, sigurna i prosperitetna zemlja koja je dio isto takve Evrope. Budućnost svih nas je izvjesna samo ako je perspektiva zajednička, i za Evropu, i za balkanske zemlje u njoj. Mislim da je ovo realan pogled na našu sjutrašnjicu, a ne glas najmanje balkanske zemlje koja nema alternativu.

Vjerujem da naša zajednička vizija, i naši zajednički ciljevi daleko prevazilaze političke i ekonomske argumente današnjice. Ukoliko se politikom i ekonomijom ne budemo bavili na pravi način, uskratićemo svim građanima Evrope priliku da učestvuju u zajedničkoj viziji i ostvarenju zajedničkih ciljeva, uskratićemo im priliku da vide izvan suženih horizonata današnjice. Bez zdrave politike i ekonomije, ne možemo imati zdravo društvo. A bez zdravog društva nisu nam mnogo od koristi ni politika, ni ekonomija", poručio je Đukanović u Berlinu.

On se zahvalio na mogućnosti da se obrati uvaženom auditorijumu, i da učestvuje na panel diskusiji na tako značajnu temu za Crnu Goru, i za region.