Ali, ako se to desi, onda će se Božić slaviti trinaest dana ranije, a i svaka krsna slava će promijeniti svoj "termin". 

No, kako SPC nije daleko odmakla u ovim razmišljanjima, vratimo se, bar zasad, nešto izglednijoj budućnosti, navodi Nedeljnik.

Razlika od 13 dana između dvije Nove godine nastala je 1900. godine, kada je po julijanskom kalendaru februar imao 29 dana, a po gregorijanskom 28, a sljedeći put će ta razlika nastati 2100. godine, za 14 dana. 

Osnovna jedinica u ovakvom mjerenju vremena je kalendarska godina koja ima 365 dana. Međutim, taj broj ne odgovara u potpunosti prividnom kretanju Sunca ili tzv. tropskoj godini koja ima tačno 365 dana, 5 časova, 48 minuta i 46 sekundi srednjih Sunčevih dana. 

Na inicijativu pape Grgura XII, kalendar je reformisan sa prvenstvenim ciljem da ukine nagomilanu razliku od 10 dana, što je i učinjeno kada je posle četvrtka 4. 10. 1582. uslijedio petak 15. 10. 1582. 

Zanimljivo je da su Rumuni, Bugari i Grci, odnosno tamošnje pravoslavne crkve, napustili julijanski kalendar, i od tada prebrojavaju dane po takozvanom revidiranom (reformisanom) julijanskom kalendaru, takozvanom Trpković-Milankovićevom. 

Milutin Milanković je svoj novi julijanski kalendar predstavio na Svepravoslavnom saboru 1923. godine u Carigradu. Milankovićev kalendar odmah su prihvatile Grčka, Bugarska, Rumunska, Aleksandrijska, Carigradska i Antiohijska patrijaršija, a kasnije i Kiparska, Poljska i mnoge druge. Milankovićev kalendar su odbacile jerusalimska, ruska, gruzinska crkva i grčki starokalendarci. Za razliku od julijanskog i gregorijanskog, on kasni jedan dan na svakih 28.800 godina.

Nedeljnik