"Svim iskrenim i dobronamjernim građanima savršeno je jasno šta se tu podrazumijeva pod ravnopravnom upotrebom. Onima koji, nažalost, nijesu ni iskreni ni dobronamjerni objasnićemo mi: pod ravnopravnom upotrebom jednog pisma (bilo ono ćirilično ili latinično) podrazumijeva se ne samo produkcija nego i recepcija tekstova na tom pismu, dakle i pisanje i čitanje. Direktorka je s obzirom na to, a naročito s obzirom na svima dobro poznate društveno političke okolnosti u Crnoj Gori, morala znati da je među profesorima i dežurnim učenicima mnogo onih koji ćirilicom pišu radije nego latinicom, pa da onda to pismo radije i čitaju", saopšteno je iz Prave Crne Gore.

Kako su naveli, budući da za školu i njenu upravu štampanje obavještenja na oba pisma nije preveliki zadatak, a da bi izuzetno osjetljive i napete odnose koliko-toliko relaksiralo i direktorki Nataši Latković i svim njenim kolegama predlažu da ubuduće sva obavještenja štampaju na oba pisma i lijepe s lijeve odnosno desne strane istog dvoliska prikladne sveske. Tako bi se oni koji čitaju obavještenja slobodno opredjeljivali za jedno od dvaju pisama — ono koje više odgovara njihovim afinitetima.

"Niko, čak ni organ rukovođenja školom, ne smije analizirati i preispitivati prirodu tih afiniteta. Sve i da su motivisani isključivo inatom, oni, kao i štošta drugo, spadaju u neprikosnovena prava svih građana svake demokratske države i imaju se maksimalno uvažavati. Kad se pomenuta prava i u našoj zemlji budu uvažavala tako i samo tako, živjećemo u mnogo srećnijem i naprednijem društvu, a naša djeca neće svjedočiti neprijatnostima koje se vrlo lako izbjegavaju uz malo takta i nešto dobre volje. I jednog i drugog je u ovom slučaju očigledno nedostajalo, mora se reći direktorki Latković", istakli su.

Na kraju naglašavaju da se u njene prepirke s profesorom Blagojevićem ne upliću da bi apriori stali na stranu onog čija im orijentacija više godi, nego iz čisto principijalnih razloga.

Ako se za koju godinu ili deceniju sve preobrati, pa se direktorka Latković i ostali direktori obrazovnih ustanova nađu u situaciji da neko treba da štiti i brani njihove prohtjeve, kako su kazali, pomoći će im vrlo rado, takođe iz čisto principijalnih razloga i na način na koji to čine i sad — isključivo neospornim argumentim a i dobronamjernim prijedlozima za rješenje problema.