Ukoliko pretjeranu osjetljivost primećujete u posljednje vrijeme, tada njen uzrok ne mora da bude povezan sa vašim karakterom, već sa nekim spoljnim uticajima. 

Kad razmišljamo o emocijama kao signalima, postaje jasno da ne postoje  “dobre” ili “loše” emocije. Sve emocije su tu da nas motivišu i pomognu nam da se povežemo jedni s drugima, kaže psihoterapeut Ema Karpenter.   

“Drugim riječima, imati puno emocija je zdravo, ali i normalno. Međutim, nedostatak zdravih načina da se nosite sa svojim osjećanjima može da dovede do problema”, ističe Karpenter.

Ona navodi moguće razloge zbog kojih možete odjednom postati pretjerano emotivni, odnosno osjetljivi.

Nedostatak sna

Ako vam nedostaje sna, može da vam bude teško da prepoznate svoje emocije ili uravnotežite svoj put kroz njih. Istraživanja su pokazala da nedostatak sna može da utiče na emocije Pored razdražljivosti i poremećaja raspoloženja, nesanica je povezana i sa ruminacijom, odnosno ponavljajućim misaonim procesima i pretjeranom zabrinutošću.

Loša ishrana

Prehrambena psihijatrija procvetala je sa razlogom, istraživanja nam govore kako hrana može da utiče na mentalno zdravlje.

Ono što jedete utiče na to kako se osjećate, što opet može da utiče i na vaše opšte zdravlje. Na primjer, visokokvalitetna mediteranska ishrana povezana je sa emocionalnim zdravljem, posebno kada su u pitanju žene. 

Nedostatak fizičke aktivnosti

Dokazano je da redovno vježbanje pomaže kod emocionalne regulacije pružajući vam preko potreban endorfin i bistriji um. Te vježbe ne moraju da budu energične, bitno je kretanje. To će vam svakako pomoći da bolje spavate i osjećate se bolje, fizički i emocionalno.  

Stres

Ako vodite stresan način život, zbog toga možete da budete osjećajniji, razdražljiviji ili loše raspoloženi. Hronični stres povezan je sa osjetljivošću, a posebno sa besom.

Velike životne promene

Neka životna iskustva mogu da učine da postanemo hipersenzibilni. Velike promjene u životu, problemi u odnosima ili gubitak posla, pandemije i druge okolnosti mogu da imaju veliki uticaj na to kako se osjećamo.

Tuga i trauma

Kada se u vašem životu dogodi neka tragedija, vaše emocionalno blagostanje može da bude dovedeno u pitanje.

Istraživanje ukazuju na to da su ljudi pojačali emocionalne reakcije posle neke traume, uključujući seksualni napad, fizički napad, automobilske nesreće, ozbiljne bolesti ili povrede, ali i razvod ili otkaz. Emocije poput straha, srama, krivice, bijesa i tuge obično su izrazito visoke posle traume iz jasnih razloga.

Hormonska neravnoteža

Bilo da je riječ o PMS-u, trudnoći ili bolestima povezanim sa štitastom žlijezdom, jasno je da hormoni imaju velik uticaj na našu emotivnost.

Depresija

Usljed razvoja depresije ponekad dolazi i do hipersenzibilnosti, u kojoj se postupci drugih ljudi tumače kao usmereni protiv nas. Prvo što bi trebalo da uradite, ako imate i druge simptome depresije, je da se obratite stručnjaku kako bi  sa njim analizirali situaciju i dobili pomoć.

Genetika

Studije su takođe ukazale na to da je emocionalno funkcionisanje nasljedno, što znači da ćete sklonost ka emotivnosti djelimično dobiti od svojih roditelja ili predaka. Neka istraživanja su pokazala da ljudi koji su pretjerano osjetljivi mogu da imaju drugačiju “hemiju” mozga.