Deklić: Privatna svojina postala žrtva pohlepe sopstvene zemlje
Ambra Deklić, foto: PR Centar

Deklić: Privatna svojina postala žrtva pohlepe sopstvene zemlje

Zakon o eksproprijaciji, koji će sjutra biti na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, dio je regulatornog paketa koji, ukoliko se stavi u funkciju, može dopustiti državnom sistemu da se domogne svih dijelova zemlje i pravno krši privatno vlasništvo.

To je u pismu upućenom šefu Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivu Oravu, navela aktivistkinja i članica grupe „Naše ognjište“ Ambra Deklić, pozivajući Orava da učini sve što može kako bi se zaustavila  „dominantnost ovog pravila otimanja i spasila zemlja od prisutnog staljinizma“.

Deklić je kazala da će se sjutra na dnevnom redu Skupštine Crne Gore naći izmjene Zakona o eksproprijaciji koji je, kako je istakla, svoje mjesto u agendi dobio na osnovu predloga pet poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) bez prethodne javne rasprave.

„To je protivno Ustavu Crne Gore i anomalija u samom postupku koji ruši temeljni zakon Crne Gore. Ovo je klasična zloupotreba vlasti, koja još jednom dokazuje da je zakon nasilja jači od vladavine prava“, istakla je Deklić, prenosi PR Centar.

Ona je podsjetila da je prije tri godine Vlada pokušala prvi put da uvede Zakon o eksproprijaciji, nakon čega je, kako je objasnila, Delegacija EU u Crnoj Gori otvoreno upozorila crnogorsku Skupštinu da se suzdrži od narušavanja prava na privatno i javno vlasništvo.

„U vezi sa ovim, naša grupa je objavila Deklaraciju o zaštiti privatne svojine koju je potpisalo i podržalo nekoliko stotina građana i političara. Tada je i ovaj Zakon bio stopiran“, rekla je Deklić.

Zakon o eksproprijaciji, kako smatra, predstavlja dio regulatornog paketa koji, ukoliko se stavi u funkciju, kako je rekla, može dopustiti državnom sistemu da se domogne svih dijelova zemlje i pravno krši privatno vlasništvo.

„Ovo je strateški postavljena pljačka koju nismo vidjeli još od perioda nacionalizacije 1946 – 1958. godine. Jasno je koliko je politika otimanja  postala funkcionalna za ekonomju Crne Gore, tako da ni sama Vlada nije uspjela da dođe do drugog načina proizvodnje osim krađe imovine sopstvenom narodu“, kazala je Deklić.

Prema njenim riječima, Zakon o eksproprijaciji može uticati na nestanak legitimiteta privatne imovine, odnosno „privatna svojina je postala žrtva pohlepe sopstvene zemlje“.

„Zvanično opravdanje „službeni interes“  koje stoji uz Zakon o eksproprijaciji, namijenjeno je isključivo  kako bi se prostro crveni tepih sumnjivim investitorima. Zapravo, jedini interes su građevinski poslovi za luksuznu turističku industriju i presađivanje sumnjivih glavnih gradova u Crnu Goru“, ocijenila je Deklić.

Neki  investitori, kako smatra, djeluju samo kao nosioci uloge investitora dok iza njih, kako je dodala, stoje lokalni ljudi koji samo akumuliraju bogatstvo na račun ljudi i zajednice.

Deklić je rekla da eksproprijacija ne podrazumijeva nikakvu socijalnu korist, već da će donijeti ogromne gubitke porodične imovine i još veće uništavanje sredine.

„Mehanizam kompenzacije u Zakonu o eksproprijaciji nije validan zato što kompenzacija nije nikada plaćena hiljadama podnosilaca zahtjeva o restituciji, koji i dalje čekaju da država ispuni svoje obaveze“, kazala je Deklić.

Prema njenim riječima podnosioci zahtjeva su u rukama jednostranog sistema gdje su, kako smatra, odluke nametnute, a arbitraža ne postoji.

„Cijene nisu u liniji sa tržišnom vrijednošću, već su namještene od strane komisija. U svakom slučaju kompenzacije su pod bilo kojim izgovorom odlagane decenijama. Dugoročno, Vlada bojkotuje svoje zakonske obveze i zanemaruje vlastita djela. Na kraju, odšteta se isplaćuje samo sretnicima. Ali, prihodi države su ogromni“, ukazala je Deklić.

Ona je poručila da je crnogorsko shvatanje investicija, u kome investicije diktiraju politiku, uništavanje temeljnih prava i stvaranje štetnih zakona kojima je cilj „ukrasti cijelu zemlju iz ruku svojih stanovnika“.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.