“Ove četiri godine su Crnoj Gori donijele ozbiljno ruiniranje onih krhkih ostvarenja do kojih smo došli između 2006. i 2020. godine. I to svih, prije svega na bezbjednosnom planu, ali i jednako tako na ekonomskom, planu javnih finansija, obrazovanja, zdravstva…Crna Gora je izgubila ključnu pretpostavku onoga što je kvalifikovalo kao zemlju lidera i predvodnicu ovog regiona, a to je uzorna politička stabilnost”, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, imamo opet odškrinuta vrata za proces proširenja.

“Ako ta vrata ostanu odškrinuta, onda nema nikakve sumnje da je Crna Gora ispred ostalih zemalja Zapadnog Balkana u pogledu kvalifikacija za članstvo u EU….Treba voditi računa da domaći zadatak ne može niko obaviti do mi. Potencijala u crnogorskom društvu ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politički menadžment, kojeg Crna Gora u ovom periodu nema”, naglasio je Đukanović.

Đukanović je, između ostalog, rekao da nema sumnje da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj i evroatlantskoj strani.

“Mislim da je problematična državna politika, koja je u posljednje vrijeme dominantno obilježena ideologijom velikosrpskog nacionalizma. Sve dotle dok je velikosrpski nacionalizam van institucija državne politike jeste problem, ali nije dramatičan. Kad postane državna politika, to je onda opasno i ugrožavajuće po mir i stabilnost regiona”, naveo je bivši predsjednik Crne Gore.

Interes regiona je stabilnost, rekao je Đukanović, i dodao da je velikorspska politika, koju je dozvolila međunarodna zajednica, ugrozila suverenitet susjednih zemalja.

“Šta i da sam pjevao jači smo od Srbije?”

Na pitanje da li je tokom slavlja DPS-a nakon lokalnih izbora u Podgorici pjevao “ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”, Đukanović je odgovorio:

“Vjerujte da ne znam. Radovao sam se svakako uspjehu građanske i proevropske politike na izborima. A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije, je li to mržnja?” , upitao je Đukanović.

O izborima u Podgorici

Komentarišući izbore u Podgorici, Đukanović je rekao da su indikativni prije svega zbog toga što tokom posljednje četiri godine vladajuće partije na državnom nivou nemaju većinu.

Kako je naveo, desio se i strmoglavi pad nekih novih i “samoproglašeno modernih, proevropskih partija”.

“Na izborima prije dvije godine u Podgorici, Pokret Evropa sad i Demokrate su imali oko 33 posto. Na ovim izborima, tek nešto iznad 21 posto… Na parlamentarnim izborima prošle godine te dvije partije ojačane sa beznačajnom partijom kakva je URA, koja ima 3 ili 3,5 odsto, su imali 46 posto… Na ovim izborima 21,5 odsto. Gubitak od 25 procentnih poena je strmoglav pad tih politika i to govori da smo na početku očekivanog procesa otreženjenja crnogorske javnosti i ponovne konsolidacije građanske i evropske Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Đukanović je rekao da je čista slika i da neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi poteze.

“A bez hrabrosti, nema ozbiljne politike, a posebno – nema ni ‘d’ od državnika. Tu je situaciju imao premijer Spajić prije godinu. Tada je PES imao 23 poslanika, DPS 21, zajedno 44 – više nego dovoljno većina da se dvije partije koje se deklarišu za Evropu i za NATO stabilno vladaju sljedećih ne četiri, nego osam godina… Nije imao hrabrosti za to. Milatović je danas pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje u ostvarivanju svojih ciljeva. Ostaje pitanje ima li hrabosti da povuče taj potez”, rekao je Đukanović.

Upitan ima li Milatović hrabrosti, Đukanović je rekao: “Hajde da ne budem potpuno otvoren, ostavljujući nadu da će pravilno pročitati poruku birača sa ovih izbora”.

Pahor: Nadam se da će nova Evropska komisija, Vijeće i Parlament imati više sluha za proširenje

Nekadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor rekao je da postoji veća politička volja u Briselu za proširenje EU zbog agresije Rusija na Ukrajinu, iz geopolitičkog ugla.

“Ali dosad nije došlo do nekih velikih promjena… Nadam se da će nova Evropska komisija, Vijeće i Parlament imati više sluha za proširenje”, rekao je Pahor.

Pahor je rekao da postoji mišljenje da bi Crna Gora mogla biti država koja bi na Balkanu biti prva na redu za proširenja.

“Ako postoji takva vizija i filozofija, Crna Gora to treba da iskoristi. Crna Gora treba napraviti sve što je moguće da bi mogla doći do takve odluke za proširenje”, rekao je Pahor.

Istakao je da nakon agresije na Ukrajinu promijenjen stav o proširenju koji je do tada važio u Briselu.

“Nemojte potcjenjivati tu promjenu mentaliteta u vezi proširenja u Briselu. Ta promjena je stvarna, sada postoji politička volja da se ide sa proširenjem na Balkan. Sa geopolitičkog vidika, apsolutno, ali treba imati u vidu da Brisel traži stvarne reforme i da nije samo stvar u geopolitici radi stabilnosti. Sada stvarno vidimo šansu za proširenje u svim zemljama Balkana”, ocijenio je Pahor.