Dozvoliti i pojednostaviti dolazak radnika iz Indije, Pakistana, Bangladeša…
Foto: Pobjeda/Dobrilo Malidžan

Dozvoliti i pojednostaviti dolazak radnika iz Indije, Pakistana, Bangladeša…

Crnogorska turistička privreda ove sezone, ali i narednih, neće imati dovoljno radnika, ukoliko se ne dozvoli uvoz radne snage iz dalekih destinacija, tvrdi predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović. Sa druge strane, čuveni budvanski ugostitelj Krsto Niklanović naveo je da će ove sezone imati dovoljno radnika, ali ističe da je zbog sporosti administracije veliki problem dugo čekanje na dobijanje radnih dozvola za radnike iz inostranstva.

I iz Unije poslodavaca upozoravaju da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektoru turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje. I u toj poslovnoj asocijaciji su ukazali na sporost administracije i poteškoće za dobijanje viza potrebnih za inostranu radnu snagu.

- Smatram da neće biti dovoljno radne snage za ovu sezonu, kako sad stvari stoje, ukoliko se nešto drastično ne promijeni i ne dozvolimo uvoz radne snage iz dalekih destinacija, kao što se to dešava po čitavoj Evropi gdje rade ljudi iz Indije,

Pakistana, Bangladeša. Uglavnom, to je jeftinija radna snaga i manje kvalifikovana, ali u Crnoj Gori ne možemo da nađemo bilo kakvu radnu snagu tako da nam je u ovom trenutku to jedini način da izguramo turističke sezone koje su ispred nas – kazao je Pobjedi Jovanović.

Omogućiti lakše dobijanje viza
On je naglasio da se mora pojednostaviti procedura za dolazak radne snage iz dalekih destincija. - Mora im se omogućiti lakše dobijanje radnih viza i to je nešto što mora da se vrlo brzo odradi na pravi način, inače ćemo doći u problem da nećemo moći da zaposlimo te ljude, a nema ko da radi – rekao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, radnici iz okruženja su većinom otišli u Hrvatsku i druge države Evropske unije (EU) gdje su plaćeni bolje, nego što to može crnogorska turistička privreda da omogući.

- I mi sad moramo da se snalazimo na sve moguće načine, a u ovom trenutku jedini način nam je da obezbijedimo jeftiniju radnu snagu i u dovoljnom broju iz dalekih destinacija – saopštio je Jovanović, koji tvrdi da građani Crne Gore neće da rade.

On je ocijenio da je najveći problem loš obrazovni sistem ,,koji nije upodobljen sa privredom“.

- Ne školuje se radna snaga za glavnu privrednu granu u Crnoj Gori. Jako malo djece upisuje srednju školu sa smjerovima koji su potrebni za turizam. Ukoliko se sistemski to ne bude mijenjalo u narednom periodu, biće sve teže i teže da obezbijedimo radnu snagu za turističke sezone – istakao je Jovanović.

Poznati ugostitelj Krsto Niklanović saopštio je našoj redakciji da će tokom ove sezone imati dovoljno radnika.

- Moja firma se ne može odbraniti od radnika iz okruženja, navalica je na moju firmu i svakog dana dolaze i traže mi posao. Posao traži i sve više radnika iz Crne Gore, tako da je moj restoran potpuno popunjen radnom snagom i spremno dočekujem turističku sezonu – kazao je Niklanović i dodao da su kod njega zaposleni najviše radnici iz Crne Gore, ali da ima i radnika iz okruženja, naročito tokom sezone.

Sporost administracije
On, kao značajan problem, ističe prijavu radnika iz inostranstva zbog komplikovanih i sporih administrativnih procesa.

- Prijave radnika iz inostranstva su nam najveći problem jer se traži stotinu dokumenata, a na dobijanje radne dozvole čeka se dugo - i po mjesec – rekao je Niklanović.

Prema njegovim riječima, radnici iz inostranstva počinju da rade i prije dobijanja dozvole, čim predaju dokumentaciju.

- Mi ne možemo da im platimo ni doprinose na plate, a u međuvremenu u tom periodu dođe inspekcija rada koja toleriše ili ne toleriše, a ima pravo da ne toleriše. Nažalost, mi nijesmo krivi, a inspekcija može da nas kazni, jer radnik radi bez radne dozvole. Inspekcija ne toleriše i ne uvažava to što je radnik iz inostranstva predao dokumenta u MUP. Zbog spore administracije gube se ogromne pare jer za taj period, dok ne dobije dozvolu, on radi, ali ne obračunavamo mu doprinose – saopštio je Niklanović.

On smatra da bi samom predajom dokumentacije radnik iz inostranstva trebalo da se tretira kao da je zaposlen.

- Onog momenta kad on preda zahtjev, trebalo bi da se smatra kao da radi i da mu se, nakon dobijanja radne dozvole, uplate doprinosi za onaj period u kojem nije imao radnu dozvolu. Tako se gube ogromne pare bez potrebe, na to ukazujemo već godinama, ali nikako da shvate to – izjavio je Niklanović.

On je ukazao i na to da radnici iz okruženja, koji godinama dolaze u Crnu Goru, tokom sezone moraju svake godine donositi kompletnu dokumentaciju kao da se prvi put prijavljuju.

- Za razliku od nas, u Hrvatskoj, ako je radnik iz inostranstva bio i radio prošle godine, ove godine mu ne treba pola dokumenata. Kod njih je sve završeno za jedan dan – rekao je Niklanović.

Formirati tim za pripremu ljetnje sezone
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su Pobjedi saopštili da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektorima poput turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje.

- Svjesni ove činjenice, Unija poslodavaca je krajem prethodnog mjeseca uputila apel nadležnim organima da se u što skorijem roku formira novi koordinacioni tim za pripremu ljetnje turističke sezone, koji bi u prvom redu bio zadužen za rješavanje spornih pitanja i problema koji predstavljaju biznis barijere za turističku privredu – rekli su iz UPCG.

Dodaju da je kroz svakodnevnu komunikaciju sa predstavnicima turističke privrede i tematske sastanke održane povodom priprema za ljetnju turističku sezonu 2024. godine, Unija mapirala probleme sa kojima se privrednici suočavaju već godinama unazad, a koji značajno utiču na atraktivnost naše zemlje kao turističke destinacije.

- Među njima naročito se ističu nedostatak adekvatne domaće radne snage i administrativne poteškoće u vezi sa angažovanjem strane radne snage, različiti poreski tretman usluga u oblasti pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, a koji u hotelima iznosi 21 odsto, dok je u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga sedam odsto, kao i slaba dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku sezone – naveli su iz UPCG.

Nedostatak kvalifikovanih radnika
Ističu da se crnogorska privreda suočava sa jazom između raspoloživih radnih mjesta i kvalifikovanih radnika za rad na tim radnim mjestima.

- Iako postoji obilje resursa među domaćim stanovništvom, mali broj raspolaže traženim kvalifikacijama, zbog čega su poslodavci prinuđeni da potragu za radnicima vrše van granica naše zemlje – rekli su iz UPCG i dodali da problem nedostatka radne snage zahtijeva dugoročno planiranje i strateški pristup.

- Iz godine u godinu se suočavamo sa situacijom da se problemi identifikuju tek kada turistička sezona već počne ili je blizu početka, što ograničava sposobnost sistema da se prilagodi i reaguje adekvatno. Stoga, posmatrano po djelatnostima, značajan nedostatak radne snage bilježi se u sektoru turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i poljoprivrede. Kada govorimo o turizmu, pored zemalja iz regiona, radnici dolaze iz Indije, Nepala, Bangladeša kao i Meksika – saopšteno je iz UPCG.

Iz te poslovne asocijacije navode da je drugačija radna struktura prisutna u sektoru građevine, gdje su angažovani državljani Turske, Albanije i Azerbejdžana. Iz Unije su podsjetili da je u Crnoj Gori zapošljavanje stranih radnika regulisano Zakonom o strancima.

- Da bi se nadomjestio nedostatak domaće radne snage, mnoge kompanije u Crnoj Gori su primorane da uvoze radnu snagu iz drugih zemalja. Međutim, ovaj pristup često biva ograničen zbog regulativa o zapošljavanju stranaca i jezičkih barijera. Privrednici - članovi UPCG uvijek ukazuju na sporost administracije i izvjesne poteškoće po pitanju dobijanja vize D za potrebnu inostranu radnu snagu, što je često uzrokovano nedostatkom konzularnih predstavništava Crne Gore u određenim zemljama. U tim situacijama, predmeti u vezi sa našom zemljom često se tretiraju kao sekundarni, što rezultira značajnim kašnjenjima i administrativnim izazovima – istakli su iz UPCG.

Iz Unije ukazuju i da je uvijek prisutna potreba umrežavanja informacionih sistema ministarstava i organa državne uprave uključenih u proceduru zapošljavanja i rada stranaca, čime bi, kako kažu, bila ispunjena ključna pretpostavka za smanjenje broja potrebne dokumentacije i ubrzanje postupanja državnih organa.

Problem i veliko poskupljenje smještaja za radnike
Ugostitelj Krsto Niklanović kaže da su do prije nekoliko godina svi u Budvi ,,trčali“ da mu ponude smještaj za radnike, međutim zbog poevćanog dolaska stranaca došlo je do drastičnog uvećanja cijene rentiranja stanova.

- Sad, pojavom dosta Ukrajinaca, Rusa i Turaka, cijene zakupa smještaja su povećane u nekim nenormalnim granicama. Ono što sam plaćao 300 do 350 eura, sad mi za to traže 800 ili 900 eura i to, ako uspijem da nađem – kazao je Niklanović, dodajući da i to povećava cijene njegovih usluga.

Ove godine 7.530 radnih dozvola za strance više nego lani
Iz UPCG su podsjetili da Vlada godišnje utvrđuje broj radnih dozvola za strance, vodeći se migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada, kako bi nadomjestila nedostatak domaće radne snage.

- Radne dozvole za strance utvrđuju se najkasnije do 31. oktobra tekuće godine. Unija poslodavaca svake godine učestvuje u kreiranju kvote, u okviru tripartitne radne grupe, a kvota se razmatra i na Socijalnom savjetu – rekli su iz Unije i dodali da dozvole za rad stranaca predstavljaju značajan mehanizam koji omogućava privrednicima da nadomjeste nedostatak domaće radne snage i održe kontinuitet poslovanja.

- Broj dozvola za 2024. godinu povećan je u svim privrednim djelatnostima, a najviše u onima gdje je iskazana najveća potreba - građevinarstvo, ugostiteljstvo, druge uslužne djelatnosti, sektor trgovine na veliko i ostale. Poređenja radi, za privremeni boravak i rad stranaca, u 2023. godini, izdate su u ukupnom broju 21.454 dozvole, koje su u potpunosti iskorišćene, a u ovoj godini, usljed povećane potrebe tržišta rada i uvažavanja prijedloga privrede, brojka je povećana za 7.534 dozvole – saopšteno je iz UPCG.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.