Da takvih pojava ima i da je potrebna reakcija tužilaštva, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje. Ekspert za oblast zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović poručuje da državne institucije moraju biti prokativnije kada je riječ o objavljivanju informacija.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka požalili su se da dio nevladinog sektora, zloupotrebom Zahtjeva za slobodan pristup infrormacijama, ostvaruje značajnu materijalnu korist na račun državnog budžeta.

Da zloupotreba i te kako ima potvrđuje i Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.

“Među nevladinim organizacijama postoje i određene, da ih tako nazovem, fiktivne nevladine organizacije koje ostvarujući pravo na pristup informacijama, sa druge strane ne proizvode bilo kakve sadržaje kojima bi demonstrirali da su te informacije koje su dobili ili koje su nastojali dobiti bile potrebne radi ostvarivanja nekog cilja”, kaže Suljević.

Poručuje da ovakve pojave zahtijevaju reakciju i tužilaštva.

“Nesporno je da ovaj problem zahtijeva ono što je jedna sinhronizovana akcija svih državnih organa kako bi se spriječilo da se na ovaj način vrši ubiranje enormnih novčanih sredstava i svakako zahtijeva jednu reakciju tužilaštva koja mora utvrditi da li u ovakvim radnjama postoje elementi bića nekog od krivičnih dijela”, kaže on.

Ekspert za oblast zaštite ličnih podataka Radenko Lacmanović ne poriče da zloupotrebe postoje, ali ipak ocjenjuje da državne institucije moraju biti proaktivnije kada je riječ o objavljivanju informacija. Smatra da bi se na taj način smanjio i broj sporova pred Upravnim sudom.

“Zaključak je da su prvostepeni organi, organi vlasti od kojih se traže informacije, netransparentni i da pokušavaju da sakriju podatke koje se od njih traže. Drugi zaključak bi mogao da bude i to da drugostepeni organ nije u dobroj mjeri aktivan”, kaže Lacmanović.

Navodi se da zbog velikog broja zahtjeva za pristup informacijama, organi vlasti često ne mogu na vrijeme da odgovore na njih. Zato pojedine NVO pokreću žalbe pred Upravnim sudom i tako dobijaju naknade od 200 do preko hiljadu eura po predmetu.

Kako se ranije moglo čuti u javnosti, pojedine organizacije civilnog društva prihodovale su na taj način čak milion eura.

Izvor: RTCG