Marković nadomak fotelje vrhovnog tužioca

Marković nadomak fotelje vrhovnog tužioca

Kandidat za vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorad Marković ima velike šanse da krajem januara bude izabran na tu funkciju, jer bi, osim većine vladajućih partija, trebalo da ga podrže i neke opozicione - saznaju nezvanično “Vijesti”.

Zasad je izgledno da će za tog kandidata glasati sve stranke vlasti osim Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koja će o tome odlučiti u zavisnosti od Markovićevog izjašnjenja o slučaju “državni udar”.

Bez četiri poslanika DNP-a, vladajuća većina ima 42 glasa u parlamentu, što znači da je za izbor Markovića potrebno još najmanje sedam (ukupno 49). Glasovi bi, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, mogli da dođu od opozicionih Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokrata (SD) i Ujedinjene Crne Gore (Ujedinjena).
Iz BS-a, koji ima šest poslanika, “Vijestima” su nezvanično kazali da još nisu formalno odlučili hoće li podržati Markovića, ali da ima naznaka da će ga glasati.

“Očekujemo da on pokaže proaktivno djelovanje na planu otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina”, poručio je sagovornik iz BS-a.

Izvor iz SD-a navodi da ni ta partija, koja ima tri parlamentarca, još nema zvaničan stav o Markoviću, ali da naginju ka tome da ga podrže.

“Vijestima” je iz Ujedinjene nezvanično rečeno da će njihov (jedan) poslanik najvjerovatnije glasati za tog kandidata. Sagovornik iz te partije kaže da misi da će kompletan posebni klub poslanika, u kom su s predstavnikom Ujedinjene još dvije poslanice, glasati za Markovića.

Ako bi sve te stranke i poslanici podržali tog kandidata, on bi dobio 54 glasa. Neke stranke vlasti zvanično su najavile podršku Markoviću, dok su je druge nagovijestile.

Kad je riječ o ostatku opozicije, iz Demokratske partije socijalista (DPS) “Vijestima” nisu odgovorili koga će podržati za šefa tužilaštva, dok su iz Građanskog pokreta (GP) URA nezvanično rekli da će odluku donijeti sljedeće sedmice.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je juče, na zahtjev vladajuće većine, za subotu 27. januar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj će se glasati o VDT-u.

Osim Markovića, kandidati za tu poziciju su bivša vršiteljka dužnosti (v. d.) VDT-a Maja Jovanović i sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša.

Prema Poslovniku parlamenta, izbor VDT-a u drugom krugu vrši se tajnim glasanjem. Glasački listić sadrži imena kandidata, a ispred imena svakog od njih stavlja se redni broj. Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred samo jednog imena.

S obzirom na proceduru, nije moguće znati da li je, ko i kako glasao pri izboru kandidata, osim ako se ne prekrši tajnost glasanja.

U prvom krugu glasanja, krajem decembra prošle godine, kandidatkinja Jovanović nije dobila potrebnu većinu od 54 glasa. U drugom krug VDT se bira iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove. Osim Jovanović, to su još Marković i Mugoša.

V. d. stanje u VDT-u traje od oktobra 2019. Na čelu tužilaštva trenutno je Tatjana Begović, kojoj drugi v. d. mandat ističe 8. februara.

Jovanović je preko dvadeset godina u tužilačkoj organizaciji, a Tužilački savjet (TS) je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Za vrijeme tih mandata, a na njen predlog, TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa.

Marković je magistar pravnih nauka s dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava - ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi. Radio je na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a...

Suzana Mugoša karijeru je počela 1995. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici kao pripravnik, da bi 1999. bila izabrana za savjetnika. Nakon pet godina podnijela je ostavku i izabrana je za sudiju podgoričkog Osnovnog suda, a potom je napredovala u sudskom sistemu. Sudila je u predmetu “Zavala”, a donijela je i prvostepenu presudu u slučaju “državni udar”, u kom su optuženi lider koalicije “Za budućnost Crne Gore” Mandić i Knežević.

Knežević: Ne očekujemo da nas VDT oslobodi, već da ne ćuti o farsi
Milan Knežević kazao je “Vijestima” da DNP nije promijenio stav o tome šta je njihov uslov za izbor VDT-a, dodajući da ni “favorit” ni “autsajderi” za tu poziciju neće imati podršku te stranke ako se jasno ne odrede “prema onom što su činjenice, a odnose se na zluopotrebe tadašnjih čelnih ljudi u crnogorskom pravosuđu u postupku poznatom kao ‘državni udar’”.
To, prema njegovim riječima, ni na koji način nije pritisak na kandidate, jer su, navodi, nadležnosti VDT-a jasno definisane zakonom.

“A iako velike, niko od budućeg VDT-a ne očekuje da nas proglasi slobodnima, ali još manje očekujemo da svi ćute na dokaze o kupovini presude na Apelacionom sudu, dokazane zloupotrebe Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, prepiske Vesne Medenice i Suzane Mugoše, i sve ono što jasno ukazuje da je ova pravosudna farsa protiv nas bila udruženo kriminalno organizovanje s ciljem ustavne zabrane DF-a i našeg dugogodišnjeg tamničenja na pravdi Boga”, poručuje Knežević.

Sjednica zakazana suprotno Poslovniku
Pošto se, prema Ustavu, vanredno zasjedanje saziva na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, i pošto, po Poslovniku, podnosilac zahtjeva može za dnevni red sjednice predložiti samo predloge čiji je autor, sporno je što se izbor VDT-a vanredno našao pred poslanicima. To iz razloga što šef države, Vlada i trećina poslanika nisu predlagači kandidata za VDT-a, pa samim tim ne mogu zahtijevati vanrednu sjednicu. Predlog utvrđuje TS, a razmatra ga Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.

No, prethodne parlamentarne većine u više navrata su kršile Ustav i Poslovnik i zakazivale sjednice s tačkama dnevnog reda koje nisu mogle biti razmatrane vanredno, kao što su izbor članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.