Uplata dobiti državnih preduzeća pod velom tajni
Ilustracija

Uplata dobiti državnih preduzeća pod velom tajni

Iako je Vlada na sjednici početkom juna usvojila informaciju o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države, u budžet države u iznosu od 30 odsto ostvarene neto dobiti u 2021. godini, odnosno 70 odsto ostvarene neto dobiti u 2022. godini, u iznosu koji je srazmjeran udjelu vlasništva države, neka preduzeća to nisu učinila. Iako je Ministarstvo finansija do 14. jula trebalo da informiše javnost o realizaciji zaključaka, odnosno koliko preduzeća je izvršilo tu obavezu, i dalje nema konkretnih informacija. Ministarstvo na čijem je čelu ministar Aleksandar Damjanović, nije odgovorilo na pitanja "Dana" koliko je državnih preduzeća do sada izvršilo ovu obavezu.

U Informaciji se navodi da je Direkcija za fiskalne rizike državnih kompanija utvrdila da u prethodnom periodu nije bilo uplata na Glavni račun državnog trezora po ovom osnovu za 2021. i 2022. godinu od strane onih državnih kompanija koje su u pomenutom periodu pozitivno poslovale. Uvažavajući razloge za otežano poslovanje tokom prethodne dvije godine, Vlada je ocijenila da su se stekli uslovi za uplatu dijela dobiti.

Tim povodom, zaduženi su predstavnici države u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države i sa njima povezanih društava, da pokrenu inicijativu za donošenje odluka o raspodjeli dobiti, te da iznos od 30 i 70 odsto uplati u budžet.

Naime, većina preduzeća, kako je "Dan" ranije pisao, ne poštuje zaključak, već dobit ostavlja na računima firmi.

Ministar Damjanović je početkom ovog mjeseca istakao da se pronalaze rješenja da državne kompanije uplate dio profita iz proteklih godina u državni budžet. Tada je istakao da bi i regulatorne agencije trebalo da dio svojih dobiti uplate u budžet, iako se te agencije pozivaju na nezavisnost u radu i da im Vlada ne može narediti da višak dobiti prebace u budžet, ali da je parlament prije nekoliko godina, kada je on bio poslanik, to uspio.

"Samo Agencija za elektronske komunikacije ima višemilionsku dobit koju drži na računu. Mislim da bi sve one trebale da daju svoj doprinos i uplate nova u budžet", kazao je Damjanović.

Državni sekretar Ilija Vukčević je tada kazao da je jedna od tih agencija, koja ne da višak dobiti, tražila od Ministarstva saglasnost da se za nju ne primjenjuje Zakon o zaradama državnih službenika kako bi samostalno mogli da donose odluke o povećanju svojih zarada.

Po ovoj stavci planirano 40 miliona prihoda

Ministarstvo finansija rebalansom budžeta, po ovom osnovu, planiralo je prihode u iznosu od 40 miliona eura, a na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih iskaza koje su privredna društava u većinskom državnom vlasništvu predala Upravi prihoda i carina za finansijske godine 2021. i 2022.

"Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, prihodi od kapitala planirani su u iznosu od 44,3 miliona eura i to je za 40 miliona više u odnosu na prvobitni plan i rezultat je očekivanih uplata po osnovu raspodjele dobiti od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu", naveli su iz MF-a sredinom jula.

Dan

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.