Od vrućina nastradalo više od 61.000 ljudi u Evropi tokom ljeta 2022. godine

Od vrućina nastradalo više od 61.000 ljudi u Evropi tokom ljeta 2022. godine

Više od 61.000 ljudi umrlo je od vrućine tokom rekordnog ljeta u Evropi prošle godine, navode evropski istraživači u studiji objavljenoj u ponedjeljak, 10. jula, u časopisu Nature Medicine.

U studiji se traži da se učini više na zaštiti od još smrtonosnijih toplotnih talasa koji se očekuju u narednim godinama, piše agencija Frans pres (AFP).

Kontinent s najbržim zagrijavanjem doživio je najtoplije ljeto u istoriji 2022. godine, jer su zemlje bile pogođene jakim toplotnim talasima, sušama koje su uništile usjeve i katastrofalnim šumskim požarima, navodi AFP.

Agencija Evropske unije za statistiku Eurostat prijavila je neuobičajeno visok broj smrtnih slučajeva tokom ljeta, ali broj koji je direktno povezan s vrućinom nije prethodno kvantificiran.

Tim istraživača je pregledao podatke o temperaturi i mortalitetu od 2015. do 2022. za 823 regiona u 35 evropskih zemalja, pokrivajući ukupno 543 miliona ljudi.

Istraživači sa Instituta za globalno zdravlje u Barseloni i francuskog instituta za istraživanje zdravlja INSERM koristili su modele za predviđanje smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati temperaturi za svaki region svake nedjelje ljeta 2022.

Procijenili su da je 61.672 smrtnih slučajeva povezano s vrućinom između 30. maja i 4. septembra prošle godine, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine.

Posebno intenzivan toplotni talas u sedmici od 18. do 24. jula izazvao je više od 11.600 smrtnih slučajeva, navodi se u studiji.

“Riječ je o vrlo velikom broju smrtnih slučajeva”, rekao je Hicham Achebak, istraživač INSERM-a i koautor studije.

“Znali smo uticaj vrućine na smrtnost nakon 2003. godine, ali ovom analizom vidimo da još uvijek ima puno posla koji treba da se uradi na zaštiti stanovništva”, rekao je on za AFP.

Više od 70.000 smrtnih slučajeva više zabilježeno je 2003. godine tokom jednog od najgorih toplotnih talasa u evropskoj istoriji.

Francuska je prošle godine zabilježila najveći porast temperature u odnosu na prethodni ljetni prosjek, sa skokom od 2,43 stepena Celzijusa, navodi se u studiji.

Ne zaostaje ni Švajcarska s porastom od 2,30C, a slijede Italija sa 2,28C i Mađarska sa 2,13C.

Italija je imala najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom – 18.010, a slijede Španija sa 11.324 i Njemačka sa 8.173.

Većina smrtnih slučajeva bile su osobe starije od 80 godina, navodi studija.

Oko 63 posto umrlih zbog vrućine bile su žene, navodi se u analizi.

Razlika je postala vidljivija u dobi od 80 godina, kada su žene imale stopu smrtnosti za 27 posto veću od muškaraca.

Prethodna istraživanja su pokazala da se Evropa zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka.

Dok se svijet zagrijavao u prosjeku za skoro 1,2C od sredine 1800-ih, prošle godine u Evropi je bilo oko 2,3C toplije nego u predindustrijskim vremenima.

Ukoliko se nešto ne učini da se ljudi zaštite od porasta temperature, do 2030. Evropa će se svakog ljeta suočiti s prosječno više od 68.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom, procjenjuje se u studiji.

Do 2040. bilo bi u prosjeku više od 94.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplinom – a do 2050. broj bi mogao porasti na preko 120.000, kažu istraživači.

Izvor:RSE

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.