Usamljenost povećava rizik od smrti više nego gojaznost, alkohol, zagađenje vazduha
Ilustracija

Usamljenost povećava rizik od smrti više nego gojaznost, alkohol, zagađenje vazduha

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Scientific Reports", prikupilo je podatke o građanima koji žive u urbanim sredinama širom svijeta. Jedna od briga je ona o javnom zdravlju pojedinca, kao i usamljenost, koja je mnogo češća u velikim gradovima, gdje su ljudi otuđeni.

Autori studije smatraju da usamljenost može da poveća rizik od smrti za 45 odsto, što je mnogo veći rizik od smrtnosti zbog gojaznosti, alkohola, zagađenja vazduha. Usamljenost i prenaseljenost na planeti su veoma česti, a naučnici ističu da ukoliko se ljudima omogući da vide nebo i drveće, da čuju ptice,postoji šansa da se osjećaj usamljenosti smanji,prenosi RTS.

Svijet izdavaja velike sume novca u borbi za mentalno zdravlje, a ljekari i istraživači ističu da kontakt sa prirodom poboljšava sliku mentalnog zdravlja.

„Rađene studije dovele su u pitanje tradicionalni pogled na gradove, kao mjesta koja su uvijek loša za mentalno zdravlje i usamljenost", istakla je profesorka Andrea Mečeli, sa Kings koledža u Londonu, stručnjak za ranu intervenciju u mentalnom zdravlju.

Dio istraživačkog tima bio je i Majkl Smajt, umjetnik koji radi na urbanim pejzažima. Istakao je da zdravlje životne sredine i javno zdravlje imaju skoro isti značaj.

Istraživanje, objavljeno u časopisu "Scientific Reports", prikupilo je podatke o građanima koji žive u urbanim sredinama širom svijeta koristeći aplikaciju "Urban Mind" za istraživanje.

Traženi su odgovori na pitanja "da li se osjećate dobrodošlo među ljudima oko sebe" i „ da li vidite drveće iz svog okruženja".

Profesor Kristofer Gidlou, sa Univerziteta Stafordšir, koji se bavi zdravstvenim istraživanjima, ističe da je odavno poznato da pristup prirodnom okruženju može da podstakne društvene interakcije i povezanost.

„Studija daje dodatnu težinu postojećim dokazima o našem afinitetu prema prirodnom okruženju i potencijalnim koristima za društveno blagostanje", istakao je profesor.

Pejzažni arhitekta Džoana Gips istakla je da se gradovi šire velikom brzinom, sa sve većim brojem stanovnika, pa je neophodno stvoriti urbana staništa, jer smo svi povezani sa prirodom.

 

 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.