Od 487 uzoraka koje su od posljednjeg presjeka obradile laboratorije Instituta za javno zdravlje na osnovu PCR analize potvrđena su 182 novopozitivna slučaja infekcije.

To je za sada najviše izraženi postotak u odnosu na broj obrađenih uzoraka – više od 37 odsto, čime je prevaziđen do sada najviše zabilježen podatak da je četvrtina testiranih bila pozitivna.

Najviše u Podgorici

Kako je potvrđeno iz Instituta za javno zdravlje najviše oboljelih je registrovano u Podgorici, 54 slučaja. U Beranama je zabilježeno 47, Nikšiću 35, Plavu 15, Andrijevici 14, Rožajama 10, pet u Baru i po jedan slučaj u Tuzima i Ulcinju.

Od posljednjeg presjeka prijavljena su dva smrtna ishoda kod kovid-19 pacijenata iz Gusinja i Nikšića rođenih 1957. i 1955. godine. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 111, a od početka godine 120.

Iz Instituta navode da je prijavljen oporavak kod 16 pacijenata, bilježi se ukupno 2.085 aktivnih slučajeva oboljenja u Crnoj Gori, dok je od početka godine ukupno registrovano 6.712 oboljelih.

U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 29 pacijenata koji su inficirani virusom korona od kojih je pet životno ugroženo.

Kako je saopšteno iz te ustanove, na Klinici za infektivne bolesti nalazi se 12 pacijenata, u Internoj klinici 15 i u Institutu za bolesti djece dvomjesečna beba i jedna majka u pratnji djeteta koje je, za razliku od nje, negativno na kovid-19.

Strožije mjere?

Na pitanje Pobjede koja je vjerovatnoća da zbog trenutne epidemiološke situacije i slabog pridržavanja mjera dođe do „zaključavanja“ gradova u kojima su indikatori transmisije virusa u lokalnoj sredini izuzetno visoki, iz Instituta za javno zdravlje pojašnjavaju da bi to bio krajnji potez.

"Svaka represivna, čvrsta i snažna mjera je samo krajnja instanca i posljednji resurs koji bi se primijenio ako bi podaci ukazivali da se transmisija održava na visokim nivoima i da je ugroženo funkcionisanje zdravstvenog i društvenog sistema. Do tada i dalje će se insistirati na implementaciji mjera za koje je jasno dokazano da su učinkovite a opet jednostavne za implementaciju i jeftine, a to se prije svega odnosi na nošenje maski, higijenu ruku i držanje fizičke distance", odgovorili su Pobjedi iz IZJCG.

Podsjećaju da su preporuke Instituta da je potrebno do daljnjeg izbjegavati sva mjesta na kojima je prisutan veći broj ljudi te da je ostanak u kućama uz smanjenje svake bliske društvene interakcije poželjan.

"Stepen represivnosti u najvećoj mjeri zavisiće od epidemioloških dešavanja u narednom periodu kao i od pridržavanja postojećih mjera. Neke države u Evropi su već krenule sa zatvaranjem određenih privrednih aktivnosti a većina kompanija u njima, koje mogu da organizuju i gdje je to izvodljivo, posao obavljaju od kuće. Zatvaranje granica za dolazak kod nas u ovom trenutku nema smisla jer je zatvaranje granica mjera kojom se sprečava eventualna importacija i lokalno širenje virusa nakon uvoza... Mi trenutno imamo raširenu lokalnu transmisiju u većini opština tako da je rizik od širenja virusa nakon importacije manji od već prisutnog rizika", kažu iz Instituta.

Uticaj skupova

Dodaju da je nakon masovnih skupova, na kojima su učestvovale osobe iz manje-više svih opština, za očekivati je da se virus već raširio, te ni bilo kakvo unutrašnje zatvaranje i zabrana kretanja između opština nema većeg epidemiološkog smisla.

"Samim tim jedino što nam preostaje je pravovremeno otkrivanje oboljelih, njihova samoizolacija i identifikacija kontakata uz adekvatno pridržavanje opštih mjera prevencije i ostajanje u kućama i stanovima kad god je to moguće", kažu iz te institucije.

Na pitanje da pojasne zašto u odnosu na prvi talas korona virusa građani sada slabo poštuju propisane mjere, iz Instituta za javno zdravlje ističu da je nepoštovanje mjera i preporuka „posljedica kompleksnog spleta okolnosti koje u dobroj mjeri nemaju veze sa medicinom niti medicinskim razlozima a posebno ne zbog nekih promjena samog korona virusa“.

"Dio kompleksnosti se odnosi na samu ljudsku prirodu, odnosno psihu, dok se drugi dio odnosi na pomjeranje kompletne društvene pažnje i fokusa sa korona virusa na društveno-politička dešavanja i zanemarivanje javnozdravstvene prijetnje, što je jasna kulturološka odlika našeg naroda – da je politika jako bitan segment života", poručuju iz Instituta.

Negiranje rizika

Stručnjaci pojašnjavaju da je dobar dio promjena ponašanja stanovništva u pogledu poštovanju mjera i preporuka, mogao biti u manjoj mjeri očekivan.

"On je posljedica prije svega ljudske prirode gdje je ljudski organizam sposoban da prihvata „tektonske“ poremećaje koji ga izvode iz normalnosti isključivo u ograničenom vremenskom trajanju. Što se neko vanredno stanje duže održava, uobičajena i normalna psihološka reakcija podrazumijeva negaciju rizika, odnosno ublažavanje shvatanja rizika uz postepeno prilagođavanje situaciji i zanemarivanje realne opasnosti po zdravlje koja nije nestala i koja objektivno još uvijek postoji", kazali su.

Ističu da postoji i čitav niz drugih, prije svega društveno – socioloških, elemenata koji su išli u prilog promjeni percepcije rizika i opasnosti od novog korona virusa.

"Oni su dobro opisani u stručnoj literaturi pod pojmom „preventivnog paradoksa“ koji se odnosi na postepeno smanjenje shvatanja rizika u situacijama kada taj rizik ne dovodi do ogromnih posljedica. To u suštini znači da je mali broj oboljelih (324) i umrlih (9) u proljećnom talasu stvorio lažni privid da je novi korona virus bezazlen te je tako dobar odgovor kompletnog društva u martu i aprilu posta žrtva sopstvenog uspjeha", kažu iz te ustanove.

Smatraju da se ne smiju zaboraviti da i globalno percepcija rizika i preventivni paradoks daje vjetar u leđa svim skepticima koji ne vjeruju u viruse i novi korona virus dodatno komplikujući situaciju.

"U svakom slučaju, treba biti realan i suočiti se sa trenutnim dešavanjima i situacijom, a tu su epidemiolozi jasni, nijesmo niti ćemo se predati jer, na kraju krajeva, na to i nemamo pravo", zaključuju iz Instituta.

IJZCG: Pokazalo se opravdano odgađanje školske godine

"Trenutna epidemiološka situacija i dešavanje na terenu još jednom samo jasno ukazuju da je odluka da se početak školske godine odloži bila mudra i svrsishodna jer bi otvaranje škola i ulazak 100.000 djece u obrazovni sistem, i to u trenutku kada se radi o uzlaznom talasu obolijevanja, bez sumnje dodatno doprinijelo širenju infekcije", kazali su Pobjedi iz Instituta.

Ovako, smatraju, ima još dovoljno vremena da se svi kao društvo još jednom preispitamo i učinimo sve da ispoštujemo mjere i preporuke, smanjimo nivo obolijevanja i da djeci omogućimo bezbjedan odlazak u škole.

Poštovanje mjera pomoglo bi i u kontroli širenja gripa

Poštovanje mjera značajno je usporilo i smanjilo obolijevanje od svih respiratornih infekcija uključujući i grip, pokazali su podaci iz nekih država južne hemisfere gdje se polako sezona takvih oboljenja privodi kraju.

"Rezultati su različiti od države do države, ali je jasno vidljivo da je u onim državama gdje je pridržavanje mjerama bilo najizraženije", rezultat bio najbolji. Nadamo se da će takva situacija biti i kod nas. U protivnom čeka nas duga, naporna i neizvjesna jesen – upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje Pobjede o tome koliko će biti alarmantno preklapanje korone sa sezonom gripa.

Pobjeda