Američki starosjedioci ljuti na Trampa, pitaju se čemu vatromet na Manut Rašmoru
Vatromet na Maunt Rašmoru

"Brda su nam oteta, ovo je žig na našoj koži"

Američki starosjedioci ljuti na Trampa, pitaju se čemu vatromet na Manut Rašmoru

Starosjedeoci Amerike bijesni su od kada je predsjednik Donald Tramp povodom obilježavanja 4. jula, Dana nezavisnosti SAD, najavio vatromet u Maunt Rašmoru u Južnoj Dakoti, spomeniku na zemlji za koji smatraju da je im je ukradena prije više od jednog vijeka.

Starosjedeoci su doveli u pitanje i tajming samog događaja, jer se održava dok se Amerikanci bore protiv rasizma i policijske brutalnosti, kao i pokušajima plemena da se bore protiv širenja koronavirusa.

Američka vlada je 1868. godine potpisala Mirovni ugovor sa Dakotom, Lakotom i poglavicama Arapaho, prepustila teritoriju "Velike Sijuks nacije" koja se prostirala kroz Sjevernu i Južnu Dakotu i ostalih četiri saveznih država, te garantovala plemenima "apsolutno i neometano korišćenje i svojinu", prenosi Glas Amerike.

To je sve bilo prije nego što su rudari koje je predvodio general Džordž A. Kaster pronašli zlato u Crnim brdima, nakon čega se pojavio veliki broj tragača za zlatom, koji su tražili zaštitu vlade.

Pod pritiskom rudara, Sekretarijat za unutrašnje poslove SAD poslao je komisiju da razmotri kupovinu Crnih brda, ali su odbili cijenu koja su tražila plemena. Kongres je 1877. godine izglasao Zakon kojim je preuzeo Crna brda i preselio plemena, pod prijetnjom da će im ukinuti dostavu namirnica, u pet malih rezervata u Južnoj Dakoti.

Spor se nastavio. Američki Vrhovni sud presudio je 1980. da je Vlada ilegalno preuzela Crna brda i naredio da se plemenima plati 106 miliona dolara. Plemena su odbila novac i tražila su da im se vrati zemlja. I dan danas, ta sredstva koja sada sa kamatama vrijede više od milijardu dolara, leže netaknuta u sefu Sekretarijata za finansije.

Međutim, plemena Južne Dakote ne zanima novac.

Oni navode da polažu sveta prava na Crna brda, za šta imaju etnografska i istorijska dokumenta, uključujući i umjetnička djela na stijenama sa religijskim temama stara hiljadu godina.

Herojske skulpture u brdima 

Južna Dakota je 1924. godine angažovala Gutzona Borgluma da dizajnira i izvaja "herojske skulpture izuzetnih ljudi" u Crnim brdima.

Tri godine kasnije, stotine radnika počelo je da buši kamen na jugoistočnoj strani Maunt Rašmora, i 14 godina radilo na portretima američkih predsjednika Džordža Vašingtona, Tomasa Džefersona, Abrahama Linkolna i Teodora Ruzvelta, visokim skoro 20 metara.

Te lidere su međutim, američki starosedeoci vidjeli kao rasističke arhitekte agresije na plemena i ekspanzije.

Ruješili su da se suprotstave Trampovoj posjeti spomeniku.

"Jedan protest je u Kistonu, oko milju daleko, ali ne vjerujem da će biti demonstracije u parku, jer nije dozvoljeno", kaže aktivista i novinar Deren Tompson koji je došao iz Viskonsina.

Slika kako Maunt Rašmor eksplodira u kamenje i prašinu, širila se internetom, što je dalo argumenata nekim konzervativcima da tvrde da će demonstranti rušiti Maunt Rašmor, kao što su se na protestima rušili spomenici Konfederaciji.

"Nemoguće je. Toliko je jako obezbjeđenje da to može samo da se uradi iznutra", navodi Tompson, koji poznaje park.

Tramp je potpisao uredbu kojom se najstrožim kaznama sankcionišu oni koji uništavaju, oštećuju, vandalizuju ili skrnave spomenike, memorijale ili statue u SAD i prujeti se uskraćivanjem finansiranja lokalne ili državne policije ako ne štiti spomenike.

Žig na koži starosedelaca 

Predsjednik Oglala Lakote Džulijan Ber Raner rekao je za dnevni list Argus Lider da smatra da likovi predsjednika treba da budu uklonjeni.

"Uklonjeni, ne da budu raznijeti eksplozijom, pošto bi to samo napravilo više štete okolini", rekao je on.

Isklesanipredsednici

Isklesani predsjednici "Žig na koži" starosjedioca

Harold Frejzir, vođa Čejen River Sijuks plemena nazvao je spomenike "žigom na našoj koži" i dodao da je spreman sam da ih ukloni, besplatno.

Većina starosjedilaca  sa kojima je Glas Amerike razgovarao, rekla je da bi radije da spomenici ostanu da bi se koristili u obrazovanju.

"Što jednostavno ne napravimo muzej u podnožju u čast našeg naroda i da se zna da su i oni postojali?", pita Fasthors.

Republikanski kongresmen iz Južne Dakote Dasti Džonson podnio je predlog zakona kojim bi se zabranilo da se federalna sredstva koriste da se promijene, unište ili pomjere likovi predsjednika na Maunt Rašmoru.

"Ti predsjednici poštovali su slobodu, a oni koji traže da se sklone njihovi istorijski likovi nipodaštavaju sve što su ovi lideri učinili da naprave našu zajednicu savršenijom", rekao je on.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.