To je saopšteno na panel diskusiji „Digitalna transformacija i zdravstvo“, koja je organizovana u okviru VII Medical konferencije u Bečićima.

Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao je da je digitalna transformacija multidisciplinarni proces, koji obuhvata radno i životno okruženje.

Konstatovao je da je digitalna veza država, privrede i građana tek na početku i da je potrebno uložiti još mnogo volje i znanja kako bi se što brže i efikasnije podržao proces.

„Zdravstveni sistem, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, je uvidio neophodnost sprovođenja procesa digitalne transformacije, i u posljednjih nekoliko godina je dat akcenat na implementaciji mnogih tehnologija koje su neminovno dovele do promjene ili nestajanja nekih tradicionalnih radnih procesa. Proces digitalne transformacije predstavlja transformaciju sa dosadašnjih tradicionalnih načina poslovanja na sferu digitalnog poslovanja uz maksimalnu primjenu novih tehnologija“, rekao je Hrapović.

Hrapović, foto: PR Centar

Istakao je da je počet niz projekata koji će značajno promijeniti pristup i organizaciju zdravstvenih usluga.

„To su projekat telemedicine, informatizacija najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori- Kliničkog centra, elektronski zdravstveni karton i sl. Dakle, digitalna transformacija je od strane Ministarstva zdravlja prepoznata kao neophodan i neizbježan proces kojem se mora pristupiti bez odlaganja, ali ne deklarativno, nego kroz direktne akcije“, naveo je Hrapović.

Putem servisa e-naručivanje i e-nalaz spriječeno je, kako je ukazao, skoro 40 hiljada neposrednih kontakata, a samim tim i značajno smanjen rizik od infekcije koronavirusom.

„Ako se tome doda preko 49 hiljada zakazivanja pregleda kod izabranog ljekara, govorimo o skoro 90 hiljada izbjegnutih neposrednih kontakata sa medicinskim osobljem, ali i sa građanima“, rekao je Hrapović.

Zaključio je da digitalna transformacija nije budućnost, već da je stvarnost.

„Prisutna je svugdje i stoga je moramo tretirati, ne kao želju i stremljenje, već kao već prisutnu neminovnost“, istakao je Hrapović.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da su mnogi od ciljeva postignuti, „ali je dosta toga pred nama“.

„Sve to doživljavamo kao izazov koji nas motiviše da idemo naprijed, posebno jer vidimo da se primjećuju rezultati, ne samo od strane nas koji radimo na tome, već i od strane osiguranika, ljekara“, rekao je Čirgić.

Čirgić, foto: PR Centar

Istakao je da je svaki početak težak i da se uvijek raučuna na to da će biti otpora, ali ono što raduje je da su, kako je dodao, građani primijetili i prihvatili servise, a značaj digitalizacije je primijetila i Vlada.

„Izrada portala e-zdravlje za vrijeme epidemije je omogućila da osiguranici od kuće mogu ostvariti brojne zdravstvene usluge“, kazao je Čirgić.

Mogućnosti integralnog informacionog sistema su, kako je rekao, ogromne, a „na nama je da budemo u dosluhu sa ljekarima, osiguranicima, da vidimo šta njima treba i možemo napraviti sve što se zamisli“.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova kazala je da iskustva iz svijeta i Crne Gore ukazuju na to da digitalna transformacija nije ravnomjerno raspoređena.

„Istraživanje koje je UNDP sproveo o procjeni uticaja COVID-19 na mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori, ukazalo je da je samo 8% njih usvojilo ili investiralo u neko digitalno rješenje. I dok s jedne strane vidimo pojedinačne primjere ubrzanog napretka u digitalnoj transformaciji, izazov koji nam predstoji je da omogućimo da sve institucije, organizacije i kompanije – bez obzira na veličinu ili broj zaposlenih, imaju jednak pristup i da mogu da iskoriste potencijal digitalnih tehnologija“, rekla je Gašparikova. Ona je dodala da resursi koji budu korišteni za oporavak ekonomije i zdravstvenog sektora treba da budu usmjereni na način da se digitalna transformacija ubrza i učini ravnomjernom.   

Gašparikova smatra da je u posljednjih par godina u zdravstvenom sektoru urađeno dosta na polju digitalizacije, da je vizija jasno postavljena, ali da je potrebno dodatno raditi na tome da se ciljana osmišljena rješenja i elektronske usluge u dovoljnoj mjeri približe svima „da ih koriste ne samo građani, već i sve institucije u sistemu“.

Govoreći o jedinstvenom informacionom sistemu za elektronsku razmjenu podataka između institucija i organa javne uprave, koji je uspostavljen uz podršku UNDP i EU, Gašparikova je istakla da „U Crnoj Gori sada imamo više od 12 institucija koje su direktno povezane na ovaj centralni sistem koji omogućava razmjenu dokumenata, podataka i informacija. Ono što predstoji je da se ta ista operabilnost uspostavi u okviru zdravstvenog sektora“.

Ona očekuje da će u narednih nekoliko godina u Crnoj Gori biti vidljiv porast elektronskih servisa, koji će građanima omogućiti da na bolji način budu povezani, i da brže i lakše koriste usluge.

Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici, Mina Brajović, kazala je da je proces digitalne transformacije i digitalnog zdravlja veoma važan jer predstavlja put i način za ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite.

„To je prva stvar koju moramo da potenciramo. Svrha, smisao, poeneta digitalnih tehnologija u zdravlju i digitalnog zdravlja je da se omogući da svako ima jednaku dostupnost kvalitetnim zdravstvenim uslugama onda kada mu je to potrebno, uz odgovarajući nivo finansijske zaštite. I to mora da bude startna pozicija svakog našeg razmišljanja“, istakla je Brajović.

Brajović, foto: PR Centar

Smatra da je digitalna tehnologija i digitalno zdravlje nešto što treba da unaprijedi obuhvat zdravstvene zaštite, a takođe mora da unaprijedi učinkovitost i efikasnost korišćenja resursa „a svi jako dobro znamo da su resursi koji se koriste i koji su namijenjeni za zdravstvo nedovoljni“.

Pomoćnik direktora za informacione tehnologije u Fondu za zdravstveno osiguranje, Vladimir Raičković, smatra da je digitalna transformacija u zdravstvu prirodan slijed događaja, koji je uslijedio na osnovu višedecenijske informatizacije zdravstvenog sistema Crne Gore.

„Potrebno je dosta preduslova da bi digitalna transformacija dalje išla nesmetano. Tehnički je sve pripremljeno i tu ne brinem, ali ono što me zabrinjava i ono što je stalni rizik jesu organizacioni preduslovi, a to je nedostatak kadra, stručnjaka, ljudi u ovoj oblasti, naročito u zdravstvu, što uvijek potenciram. Posljednjih deset godina, od kada je aktuelna ova priča, mi ne idemo u pozitivnom, nego u negativnom smjeru. Umjesto da zapošljavamo nove ljude, da širimo radna mjesta, mi sistematizacijama, ukidamo radna mjesta“, rekao je Raičković.

Raičković, foto: PR Centar

Predsjednik Zdravstvenog komiteta u AmCham Crna Gora, Miloš Ičević, smatra da se ne smije dozvoliti da, kada je riječ o inovativnim tehnologijama, budemo u zaostatku sa naprednim svijetom „jer će u jednom trenutku taj zaostatak biti toliko veliki da ga nećemo moći lako sustići“.

„Prednost Crne Gore je što se radi o malom sistemu. Očigledno postoji dobra volja i dobri primjeri koji su realizovani, a kontinuirana diskusija i rad na ovu temu mogu da dovedu do toga da budemo izvrstan primjer u regionu za digitalnu transformaciju“, kazao je Ičeviću.

Načelnik Odjeljenja za Integralni zdravstveni informacioni sistem i eZdravlje u Ministarstvu zdravlja, Stevan Ljumović, kazao je da Crna Gora što prije mora uskočiti u voz digitalne transformacije koji odavno putuje svijetom.

Direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, istakao je da je potrebno povećati broj ljekara i u procedurama uprostiti i učiniti efikasnijom informatičku podršku.

„Doktorima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti se moraju povećeti plate, učiniti popularnom tu poziciju, a smanjiti druge performanse. Treba smanjiti broj osiguranika po jednom ljekaru. Zašto?! Ne zato što su doktori lijeni, već zato što će da štede novac Fondu zdravstva, da povećaju kvalitet Ministarstvu zdravlja, da učine zadovoljnim UNDP i AmCham, a Svjetska zdravstvena organizacija da konačno dobije ono što želi, a to je jaka primarna zdravstvena zaštita“, kazao je Kavarić.

Kavarić, foto: PR Centar

 

Izvor: PR Centar