Epidemiolozi su juče analizirali 170 uzoraka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije. Od početka dešavanja ukupno je bilo 324 oboljelih, oporavljenih 312, a još su oboljele ukupno tri osobe – po jedna u Ulcinju, Gusinju i Bijelom Polju.

Iz Instituta su za Pobjedu pojasnili što znači kraj epidemije, a što „corona free zone“. Naveli su da je zvanično proglašenje kraja epidemije procedura koja „per se“ nije definisana zakonom, niti podzakonskim aktima.

"U praksi i među strukom je uobičajeno da se epidemija jedne zarazne bolesti odjavljuje kada tokom trajanja dva prosječna vremena inkubacije nije bilo novoregistrovanih slučajeva obolijevanja koji su se zarazili na jednoj teritoriji. U ovom slučaju, znači, radi se o situaciji da se tokom 28 dana niko virusom nije zarazio u Crnoj Gori", pojasnili su iz Instituta.

Moramo naučiti da živimo sa rizikom obolijevanja

Kada se radi o samom činu odjavljivanja, odnosno proglašavanja kraja epidemije neke zarazne bolesti, to, kako pojašnjavaju, „suštinski i u praksi ne mijenja puno stvari, niti znači da je rizik nestao niti da je eliminisan“.

"Te se samim tim moramo naučiti da i dalje živimo sa sveprisutnim rizikom obolijevanja od novog korona virusa, posebno imajući u vidu učestalost asimptomatskih nosilaca virusa. Svako uspostavljanje transmisije virusa bi nas vratilo nekoliko koraka unazad, a to sigurno nikome ne treba i ne smije da bude cilj", poručuju iz Instituta.

Pojašnjavaju, da se obično za neku teritoriju kaže da je „slobodna“ (free) od određenih zaraznih bolesti kada nema registrovanog novoobolijevanja u određenom vremenskom periodu.

"Taj termin je svojstveniji za neke zarazne bolesti poput dječije paralize, malih boginja i slično, a koje Crna Gora uspješno kontroliše dugi niz godina uspješnim sprovođenjem različitih javno-zdravstvenih mjera. Termin „corona free“ je više kolokvijalni (a ne stručni) izraz za označavanje da na nekoj teritoriji nema obolijevanja. Idealno bi bilo da nema ni virusa, što je u okolnostima kada registrovanih slučajeva ima sve više u okruženju gotovo nemoguće održati i sačuvati", kažu iz Instituta.

Naveli su da je proglašavanje kraja ili preciznije odjavljivanje epidemije, individualni proces, koji kao takav nije propisan nekim pravnim aktom, već je svakoj državi ostavljeno da definiše sopstvena pravila po kojima će odjaviti epidemiju.

"Prema definiciji, epidemija predstavlja nivo obolijevanja koji je neočekivan na određenom prostoru u određenom trenutku tako da neke države vjerovatno pribjegavaju ovoj definiciji kada donose odluku o proglašenju kraja epidemije. Ne treba zaboraviti da pandemija još traje i teško da će biti ukinuta u narednom periodu, te je ona stanje na koje se moramo naviknuti i priviknuti", poručili su iz Instituta.

Distanca, čiste ruke i maske da postanu dio naše svakodnevice

Slovenija je prva zemlja koja je proglasila kraj epidemije, a iz Instituta kažu da je važno napomenuti da je u toj državi proglašavanjem epidemije uključen mehanizam civilne zaštite koji podrazumijeva i stanje poput vanrednog.

"Iz administrativnih razloga, a vjerovatno sa ciljem prilagođavanja sistema, njegove adaptacije i odmora ljudstva u sklopu priprema za mogući drugi talas vrlo vjerovatno je proglašen kraj epidemije", smatraju u Institutu.

Naši stručnjaci će, poručili su iz ove zdravstvene ustanove, nastaviti da insistiraju na opštim mjerama prevencije, jer je to jedini način da se obolijevanje prevenira, ali i da se epidemija suzbije.

"Distanca, čiste ruke i maske treba da postanu dio naše svakodnevice. Istovremeno, Institut će nastaviti da sprovodi intenzivan epidemiološki nadzor nad respiratornim bolestima u ovoj, kao i u svim narednim fazama, kao i da sprovodi redovno uzorkovanje u opštoj populaciji, aktivno tragajući za virusom", zaključili su oni za Pobjedu.