Bojana Jokić iz LGBT Forum Progress-a, podsjetila je da je prvi međunarodni izvještaj koji prate kada prate napredak Crne Gore je Dugina mapa Evrope (Rainbow Europe Map), koja tretira "zakonodavstvo i politike u domenu LGBTI jednakosti“ u svakoj državi u Evropi.

"Ova mapa, sa pratećim indeksom, se objavljuje svake godine uoči IDAHOBIT-a; a Crna Gora do sada nije mogla da se pohvali pozicijom koju je zauzimala na mapi. Zaključno sa 2018. godinom smo imali rezultat od samo 36 procenata, dok je za 2019. godinu taj broj vrtoglavo porastao na čak 62 procenta. Time se Crna Gora sada nalazi rame uz rame sa Holandijom i samo jedan procenat iza Švedske, dok su daleko iza nas ostale mnoge razvijene zemlje poput Njemačke (51%) i Francuske (56%)", navela je u saopštenju.

Jokićeva je objasnila da je ovakav nagli skok prouzrokovan u samom načinu na koji se Dugina mapa kreira, tj. indeksu zakonodavstva i politika u domenu LGBTI jednakosti. 

Ističe da je nepobitno da je zakonodavni okvir Crne Gore usklađen sa gotovo svim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava LGBTI osoba, što je nastavljeno i tokom 2019. godine, te da se kao takav jako dobro rangira na nivou Evrope, te da su stvarnost i svakodnevica LGBTI osoba u Crnoj Gori su, mnogo drugačiji od onoga što stoji na papiru.

"Nasilje, diskriminacija, nedovoljna zakonska zaštita, nevidljivost u okviru sistema, pravna nejednakost i odbacivanje od strane društva samo su neke od stvari koje su dio našeg svakodnevnog života", ističe Jokić.

U izvještaju Evropske komisije se, kako se navodi, iz godine u godinu, jasno i nedvosmisleno ukazuje na problem porasta broja slučajeva zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTI osobama s jedne strane i njihovo neadekvatno tretiranje od strane nadležnih institucija i u okviru postojećeg zakonodavstva s druge strane.

Jokić naglašava i potrebu za potpunom i efektivnom implementacijom postojećeg zakonodavstva i politika, zatim ukazuje na problem neadekvatne socijalne zaštite LGBTI osoba, kao i na potrebu za boljim pristupom uslugama zdravstvene zaštite za LGBTI populaciju.

Foto: LGBTI Progress

Sveukupan ton izvještaja EK za Crnu Goru, u oblasti ljudskih prava LGBTI osoba, iz godine u godinu ima jednako negativan prizvuk i poziva na konkretne akcije i promjene.

Sledeći izvještaj koji se negativno odrazio na Crnu Goru je onaj koji objavljuje State department sa fokusom na ljudska prava u Crnoj Gori iz šire perspektive. 

"Slično kao i u prethodnom slučaju, kroz ovaj izvještaj iskazana je zabrinutost zbog nedovoljno dobre primjene zakonodavstva u slučajevima napada na LGBTI osobe (posebno u domenu zločina iz mržnje,; kao i govora mržnje kome su LGBTI osobe gotovo svakodnevno izložene i koji se mogao čuti čak i od poslanika u Skupštini Crne Gore. Konačno, fokus je stavljen i na slučaj zabrane Nikšić Prajda iz 2015. godine i činjenicu da ovaj slučaj još uvijek nema sudski epilog", poručila je Jokić.

Kazala je da godišnji izvještaj organizacije ILGA-Europe, kao krovne evropske LGBTI mreže, u kome se takođe u kontinuitetu jasno uočavaju problemi u praksi i nedovoljna zaštita LGBTI osoba u Crnoj Gori od nasilja, diskriminacije i mržnje.

"U ovom izvještaju se takođe iskazalo i razočaranje zbog neuspjelog pokušaja usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola i njegovog pomjeranja za 2020. godinu. Drugi godišnji izvještaj objavljuje Amnesty International i u njemu je jednako napravljen osvrt na sve ranije navedene probleme i potrebe LGBTI osoba u Crnoj Gori", saopštila je Jokić.

Istakla je da je napravljen pomak u domenu ljudskih prava generalno pa tako i prava LGBTI osoba, ali da mora naglasiti da postoji jasna razlika između onoga što piše na papiru, dakle zakonodavnog okvira i onoga što se dešava u praksi, odnosno u našem svakodnevnom životu.

"Kada ovako postavimo stvari i pogledamo, s jedne strane, odlično prilagođen i razvijen set zakona, strategija, politika i planova koje Crna Gora ima i, s druge, ozbiljne probleme koje mnoge LGBTI osobe imaju, poput nasilja, odbacivanja, diskriminacije, mržnje i opšte homo/bi/transfobije u svim oblastima, onda zaista možemo samo da konstatujemo da je Crna Gora zemlja u ozbiljnom raskoraku između stvarnog svijeta i onog koji postoji samo na papiru", zaključila je Jokić.