Na tradicionalnoj godišnjoj listi ove organizacije, nakon analize stanja, Fridom Haus (FH) vratio je ove dvije države Zapadnog Balkana, korak unazad, odnosno u grupu tranzicionih odnosno, "hibridnih režima".

Pojam "hibridni režim" podrazumijeva države u kojima su demokratske institucije krhke i u kojima postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.

"Godinama unazad uvećavanim zarobljavanjem države, zloupotrebom vlasti i taktikom strahovlade, Aleksandar Vučić u Srbiji, i Milo Đukanović u Crnoj Gori, odveli su svoje države ispod crte - prvi put od 2003. godine, nijesu više kategorisane kao demokratije među zemljama u tranzitu", navode u FH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Crna Gora, kako kažu u FH, pridružila se Srbiji, "izlazeći iz grupe demokratija nakon što je deceniju unazad praktično lebdjela iznad praga".

Za Crnu Goru u FH ukazuju na bojkot opozicije u radu Skupštine. Podsjeća se na odsustvo opozicionih stranaka nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je zbog slučaja, poznatog kao "Državni udar", odlučila da stupi u bojkot parlamenta, smatrajući da je taj događaj uticao na rezultate izbora.

Na drugoj strani, među državama Zapadnog Balkana ima i onih koje su napredovale – Kosovo i Sjeverna Makedonija. U odnosu na izvještaj objavljen 2019. učinile su, navodi se, značajan napredak.

"Kosovo i Sjeverna Makedonija zabilježile su višestruko poboljšanje rezultata. Kosovo je jedina država koja je bilježila konstantan napredak posljednjih pet godina", piše u izvještaju.

Ipak, u FH iskazuju i izvjesnu rezervu jer, kako navode, "nedavna dešavanja u obije zemlje izazivaju sumnju u pogledu budućeg napretka".

Na osnovu svih navedenih promjena, u grupi djelimično konsolidovanih demokratija tako je sada, nakon novog izvještaja, ostala još samo Hrvatska. Položaj Bosne i Hercegovine ostao je nepromijenjen, odnosno svoje mjesto nije mijenjala ni u boljem ni u gorem pravcu.

Najduža lista kritika među državama Balkana upućena je na račun Srbije. Njeni rezultati su u konstantnom padu pet godina unazad. Opisujući lošu klimu i nedemokratske principe u Srbiji, FH podsjeća i na bojkot opozicije u radu parlamenta i kritikuje način na koji ta institucija funkcioniše.

Navodi se da je od dolaska na vlast, 2012. godine, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) sistematski ograničavala ulogu opozicije.

Ukazuje se da su od 2016. do 2018. godine na dnevnom redu sjednica Skupštine bili samo predlozi zakona koje su predlagali vlast i koalicioni partneri.

Izvještaj Fridom Hausa ove godine posebno se bavi uticajem Kine na države u tranzitu koja, kako se konstatuje, pokazuje slične afinitete kao Rusija.

Navodi se da su tranzicione države dokumentovano već dugo pod uticajem agresivne spoljne politike Rusije, čiji je cilj destabilizacija transatlantskog saveza i ponovno uspostavljanje onoga što on smatra "sferom uticaja".

Ocjenjuje se da posljednjih godina predsjednik Kine, Si Đinping, nije bio ništa manje aktivan u promociji ciljeva svoje spoljne politike.

"Iako je međunarodni angažman Kine često manje direktno konfrontiran od ruskog, on ipak ima podmukli uticaj na razvoj i funkcionisanje demokratskih institucija u regionu koji se protežu od centralne Evrope do centralne Azije”, navode u FH.

Izvor: Radio SlobodnaEvropa