Na pitanje kakva je procedura za osobe koje nisu na listi izolovanih, a odjednom imaju teške respiratorne probleme, Begić kaže da  savjet za te osobe je da odmah zovu nacionalnu SOS liniju 1616.

"Operateri koji tamo rade i osoblje Instituta za javno zdravlje će im dati savjete kako da se ponašaju i šta treba da urade u ovoj situaciji", rekao je Begić u intervjuu za PR Centar.

Upitan da li se promijenila preporuka za nošenje maski i da li maske treba da nose i oni bez simptoma i oni koji nisu imali kontakata, on odgovara da se u ovom trenutku i dalje insistira da maske nose oni koji imaju simptome i oni koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu.

"Nema te maske koja može zamijeniti fizičku distancu. Tako da se i dalje insistira na držanju fizičke distance. Zaista, neki javno zdravstveni autoriteti su krenuli u reviziju preporuka vezano za nošenje maski što će, vjerovatno, biti situacija i u Crnoj Gori, zbog toga što postoje dokazi da oni koji nemaju simptoma imaju značajnog uticaja na dalje širenje infekcije, naveo je Begić.

Da li je asepsol koristan ili štetan i da li se njime mogu prati kućni ljubimci i koji je najbolji način da operemo šape ljubimaca, Begić je rekao da se asepsol nalazi na listi sredstava koja su djelotvorna na novi koronavirus, ali u određenoj koncentraciji i o tome treba voditi računa.

"Međutim, njegova upotreba na tkivima, uključujući i živa bića, nije provjerena tako da ga ne bi preporučili za dezinfekciju šapa kućnih ljubimaca. Sasvim je dovoljno da, nakon šetnje, vlasnici koriste uobičajena sredstva koja svakodnevno koriste za održavanje higijene kućnih ljubimaca, posebno vodeći računa o šapama", istakao je on.

Na pitanje kako i čime prati voće i povrće, Begić naglašava da ih treba prati pod mlazom higijenski ispravne vode, dovoljno dugo i sve će biti u redu.

"Ne postoji nijedan dokazani način transmisije putem voća i povrća. Teoretski rizik je tu, i to samo u slučaju da je osoba koja ima koronavirus kašljala ili kijala u neposrednoj blizini voća i povrća. Nikakva druga hemijska sredstva, uključujući i dezinficijense, ne smiju se koristiti prilikom pranja voća i povrća, jer su to hemijska sredstva koja, definitivno, mogu uticati na kvalitet proizvoda koji se pere", rekao je on.

Upitan koja je procedurua nakon ulaska u dom, koji je redosljed-cipele, garderoba, ruke i da li i lice treba da peremo 30 sekundi sapunom, Begić napominje da je ključ cijele priče i prevencije je održavanje higijene ruku.

"Nije dokazano da virus može da se zadrži na obući, koja se svakodnevno koristi. Druga je priča za zdravstvene radnike i obuću koja se koristi u zdravstvenim ustanovama, posebno na odjeljenjima gdje se liječe korona pozitivni pacijenti. Ali ne postoje dokazi da obuća koja se svakodnevno koristi ima ulogu u transmisiji virusa. Higijena ruku je imperativ. Nakon povratka u kuću predlažemo da se osobe izuju ispred stana, da se odjeća provjetri, iako ne postoji pravi dokaz da odjeća može da učestvuje u transmisiji virusa. I naravno, nakon toga odmah treba oprati ruke. Što se tiče lica, poželjno ga je oprati, ali nije utvrđeno da lice ima toliki značaj u epidemiološkom širenju infekcije, koliko imaju prljave ruke", objasnjava Begić.

Da li garderobu treba provjetriti ili oprati odmah nakon jednog nošenja i mora li se peglati na visokoj temperaturi, ili se ponešto može osušiti na Suncu, on istiće da su to mjere predostrožnosti koje nisu primarne i nisu toliko značajne koliko higijena ruku i sve druge mjere na kojima insistiramo.

"Dokazano je da virus relativno kratko može živjeti na površinama, uključujući tkanine i garderobu. Tako da, ako garderoba fizički nije zaprljana, ili ne postoji neki drugi razlog zbog koga bi se prala, provjetravanje od nekoliko sati je sasvim dovoljno za smanjenje rizika od zadržavanja virusa na njoj. Peglanje na visokim temperaturama i pod pritiskom vodene pare, koju većina savremenih pegli ima, je sasvim dovoljno da izvrši privremenu dezinfekciju tkanina", kazao je Begić.

Na pitanje da li je efikasnije prati ruke često ili nositi rukavice i mijenjati ih na dva sata i da li se rukavice mogu koristiti više puta, nakon što se dezinfikuju, on kaže da je ključ ovog pitanja u činjenici da se rukavice takođe mogu prati i dezinfikovati.

"Koji god način osoba odabere jako je bitno da vodi redovnu higijenu ruku, bilo da nosi ili da ne nosi rukavice. U praksi se pokazalo da osobe koje nose rukavice imaju manju sklonost da dodiruju usta, nos i oči i samim tim imaju manju vjerovatnoću da virus, koji se nađe na rukavicama, unesu u organizam. Ali isto smo primijetili da osobe koje nose rukavice zaboravljaju na higijenu i da istim rukavicama često dodiruju različite predmete. Dodiruju novac, radne površine i onda neke druge predmete predaju drugim osobama čime povećavaju mogućnost kontaminacije tih predmeta i roba. Dakle, rukavice se, kao i ruke, mogu i moraju redovno prati i dezinfikovati", objašnjava Begić.

Kada je riječ o procedurama u prodavnicama, upitan da li preporučuje PayPass kartice umjesto keša i  da li na terminale na kojima se kuca PIN, građani treba da posebno obrate pažnju, jer tipke dodiruju i kasirke i kupci, on objašnjava da sve površine koje dodiruje veći broj ljudi nose potencijalni rizik za kontaminaciju, odnosno za zadržavanje virusa.

"Svaka procedura koja smanjuje broj površina ili predmeta koji se dodiruju, takođe, dovodi do uspješnije prevencije dalje kontaminacije virusom. Samim tim korišćenje beskontaktnih kartica za plaćanje je epidemiološki mnogo povoljnije, nego korišćenje keša, koji ide iz ruke u ruku i potencijalno na sebi može da nosi veliki broj mikroorganizama, uključujući i koronavirus. Naravno, on na papiru ne može da opstane toliko dugo, ali je dokazano da može da preživi određeni broj sati", dodao je Begić.

Na pitanje da li po dolasku iz prodavnice ambalažu treba naprskati određenim dezinfekcionim sredstvom i čekati da se osuši i da li to utiče na ispravnost proizvoda, imajući u vidu da je ambalaža uglavnom porozna, Begić ističe da sobzirom na znanja sa kojima raspolaže takva procedura apsolutno nije potrebna.

"Virus može da se zadrži na određenim površinama, ali samo pod uslovom da je na njih dospio. Znači, ukoliko je neko kijao ili kašljao nad nekom robom, teoretski postoji mogućnost da virus tu bude. Sve ono što može ošteti ambalažu, samim tim i proizvod, ne treba primjenjivati. Procedura je prosta. Sve robe, za koje smatrate da mogu biti kontaminirane virusom, ostavite po strani nekoliko sati, i nakon određenog vremena one su bezbjedne za upotrebu, rekao je on

Upitan da li je tačno da se virus ne može zadržati na hljebu, povrću i voću, on naglašava da je hljeb epidemiološki jako zahvalna namirnica zbog svoje teksture i strukture.

"On je suv i ne predstavlja pogodno tlo za razvoj bakterija i virusa. Međutim i na hljebu i na voću i povrću, teoretski, novi koronavirus može da ostane određeno vrijeme, ne previše dugo, ali samo pod uslovom da je korona pozitivna osoba kijala ili kašljala u neposrednoj blizini tih proizvoda. Nigdje u svijetu, na više od milion oboljelih u ovom trenutku, nije dokazan prenos novog koronavirusa na ovaj način. Ono što uključuje druge teoretski moguće puteve širenja, mimo respiratornog, jeste činjenica da se virus izlučuje stolicom i to određeno dugo vrijeme nakon oporavka, tako da feko-oralni put transmisije postoji, ali epidemiološki, u ovom trenutku nije toliko značajan. Posebno je bitno da se i on može prekinuti redovnim održavanjem higijene ruku", naveo je Begić.

Kako bi glasila top lista najrizičnijih stvari, Begić objašnjava, da su u pitanju su sve one površine koje dodiruje veliki broj ljudi, to su kvake, tipke na interfonima, brojevi u liftovima, radni pultovi u prodavnicama.

U pitan kakva je  procedura za postupanje poslodavaca ukoliko se dogodi da je njihov zaposleni pozitivan na koronavirus, Begić navodi da bi najbolje bilo da poslodavac direktno kontaktira nadležnu epidemiološku službu i da njima prepusti istraživanje slučaja.

"U posebnom fokusu epidemiologa biće period tokom koga je zaposleni razvio simptome, ali i nekoliko dana ranije. Tako da poslodavac mora obezbijediti potpunu posvećenost epidemiološkom istraživanju, tačno i precizno odgovarati na sva pitanja koja dobije od epidemiološke službe, a sve u interesu zdravlja svih zaposlenih.", rekao je on.

Sa kredibilnih adresa prethodnih dana stižu informacije o upotebi lijeka protiv malarije (Hidroksihlorokin). U aporekama postoji interesovanje za ovaj lijek upitan da li bi ga preporučio kao neku vrstu preventive, posebno za starije i hronične bolesnike, on odgovara da bi ga preporučio samo kao preventivu malarije i to ako osoba putuje u malarično područje.

"S obzirom da takvih putovanja nema, apsolutno, ne postoji nijedan razlog zbog koga bi neko tražio, kupovao, skladištio antimalarike. Svi terapijski protokoli za novi koronavirus su i dalje u fazi eksperimentalnih istraživanja. I ljekarima kliničarima treba prepustiti da donesu odluku i da liječe pacijente na najbolji mogući način", dodao je Begić.

Ukoliko u porodici postoje starije osobe i hronični bolesnici, kao lijek koji bi trebalo imati u kući pominje se Tamiflu, na pitanje da li bi ga preporučio kao preventivu on naglašava apsolutno da ne.

"Zato što pomenuti lijek ima indikacije i zna se kada se koristi, kod koga i za liječenje kojih bolesti se koristi. Infekcija novim koronavirusom definitivno nije jedna od njih, niti je upotreba antivirotika u kućnim uslovima preporučljiva, a u nekim državama nije čak ni dozvoljena", istakao je Begić

Za podizanje imuniteta kod djece, ljudi srednje dobi i posebno za starije, Begić kaže da ne postoji nijedan naučni dokaz da bilo koji od suplemenata, koji se tako agresivno reklamiraju i prodaju, ima pozitivan uticaj na imunološki sistem.

"Ono što je najbolje je redovan ritam života, koji podrazumijeva dovoljno sna, pravilnu ishranu i redovne odmore tokom dana. Ako neko život organizuje na ovaj način ima najveću šansu da svoj imuni sistem podigne na zavidan nivo, koji mu može pomoći, ne samo u borbi sa ovom infekcijom, nego i sa svim drugim infekcijama", rekao je on.

Ako se nekome potvrdi da je u jednom trenutku negativan na koronavirus, a kroz nekoliko dana postane pozitivan, da li je mogao virus širiti u tom rasponu, Begić odgovara da oni procjenjuju epidemiološki rizik za svakog novootkrivenog pacijenta.

"Dakle, smatra se da je osoba bila zarazna za svoju okolinu najmanje dva ili tri dana prije početka simptoma. S obzirom da u posljednje vrijeme sve više imamo asimptomatskih i osoba sa blagim simptomima, mi pokušavamo da taj period proširimo što je moguće duže da bi bili apsolutno sigurni da su svi kontakti ostvareni u tom periodu adekvatno zbrinuti, odnosno odstranjeni iz zajednice i da bismo tako prevenirali dalje širenje. Kada se radi o samom testiranju, radi se o takozvanom PCR testu koji je ekstremno osjetljiv i daje veoma pouzdane rezultate do nivoa od 99,9 odsto. Međutim, priroda virusa je takva da, ako ste danas negativni, ne mora da znači da za nekoliko dana nećete biti pozitivni, iz prostog razloga jer se u tom peridu može desiti da ste izloženi virusu, ili da se nalazite u peridu inkubacije kada test nije mogao da otkrije prisustvo virusa u nosu i ždrijelu. Zbog toga, kod onih pacijenata, koji su najrizičniji, ili kod kontakata za koje imamo pouzdane i čvrstve epidemiološke podatke, mi radimo serijska testiranja, odnosno ponavljamo testiranja u razmaku od nekoliko dana da bi bili apsolutno sigurni da li je osoba inficirana ili ne", pojašnjava on.

Na pitanje koja bi bila preporuka radnicima/cama u trgovinama, a posebno onima na kasi, Begić je kazao da je primijetio da su u određenim marketima već postavljeni pleksiglas paneli koji razdvajaju kasirke od mušterija što je jako dobra epidemiološka mjera, s tim što se takve staklene ili plastične barijere moraju redovno dezinfikovati i čistiti.

"Kasirkama je glavna preporuka da nose maske. Dakle maska i fizička distanca su tu dvije osnovne mjere koje nijedna druga mjera ne može zamijeniti. Mi smo preporučili korišćenje rukavica iz prostog razloga što novac i predmeti prolaze kroz njihove ruke. Dakle, ako koriste ili ne koriste rukavice, dezinfekcija ruku je naredni korak koji se mora sprovoditi sa svim mjerama. Dakle, da ponovimo, fizička distanca, barijera između kupca i prodavca, maska i redovna higijena ruku i dezinfekcija rukavica se moraju primjenjivati kontinurano", poručio je Begić.