“Dešavanja čiji smo svjedoci, a tiču se organizacije protesta ali i reakcije dijela poslanika u noći kada se usvajao Zakon, je vraćanje Crne Gore dalje od 2006. godine, ovo je ponavljanje 1997. godine, kada smo imali antievropske sljedbenike s jedne strane, i s druge strane proevropske snage. Dvadeset tri godine kasnije, u odbrani antievropske politike na protestima, imamo skoro iste ljude iz 1997. godine koji su danas organizatori protesta, sa samo jednim ciljem, da se zaustavi put Crne Gore ka zapadu i partnerstvu sa EU, kao i najzačajnijim parterom SAD-om”, ističe Đeljošaj u izjavi dostavljenoj medijima, prenosi RTCG.

Prema njegovim riječima manjine će uvijek biti garancija kao svugdje u svijetu, da država Crna Gora koju su stvarili svi njeni građani, može da prevaziđe svako iskušenje na njenom putu, i na taj način iznova potvrdi svoju različitost kao bogatstvo koje će da se očuva, kao i stečeni međunacionalni i međuvjerski sklad.

“Manjine će biti prve koje će stati u odbranu svih svetinja: crkava, manastira, džamija i neće podržati oduzimanje istih od bilo koga. Manjine nikada nebi podržale zakon koji propagira oduzimanje vjerskih objekata. Manjine nikada neće podržati vlast koja bi ugrozila vjersku slobodu, bilo koje religije u Crnoj Gori”, poručio je Đeljošaj.

Naglašava da usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, jasno i decidno samo potvđuje odgovornost države prema vjerskim objektima i kulturnim dobrima.

“Na kraju krajeva, de fakto nijedan vjerski objekat nije vlasništvo vjerske organizacije, ona su vlasništvo građana i njenih vjernika, vjernici su ih gradili iz svojih priloga ili kao poreski obveznici a sa tim analogno sve sto je danas vlasništvo Crne Gore je naše vlasništvo, građana Crne Gore a ne bilo koje vlasti odnosno Vlade ili opštine”, kazao je on.

Đeljošaj ističe i da su manjine uvjek bile i biće na strani toga da svi vjerski objekti pripadaju vjernicima, i naravno manjine će kao i uvijek bez razmišljanja biti sa svima ostalima koji čuvaju sva dostognuća u državi.

“Svi mi koji slavimo, sa našim porodicama, rodbinom, komšijama i prijateljima, zajedno slavimo dva Božića, dva Uskrsa i dva Bajrama i sve ovo definiše današnju Crnu Goru, koja je sa svojom mudrom politikom svima nama omogućila da sve praznike slavimo i poštujemo, bez obzira na vjeru i naciju. Upravo iz ovih razloga, manjine će zajedno sa svim ostalim njenim građananima stati u odbranu svih ovih vrijednosti za koje smo se mukotrpno izborili u Crnoj Gori”, zaključio je Đeljošaj.