Ona je kazala da je broj djevojčica koje roditelji udaju za novac drastično veći nego što se može zamisliti.

U godinama kada njihove vršnjakinje stiču osnovna znanja, kada uz ljubav i bezrezervnu podršku porodice uče da budu pametne, jake i samostalne žene, romske djevojčice suočavaju se sa svojim budućim mužem kojem su obećane za novac. Ugovoreni brakovi vode ih u novu porodicu, gdje se od njih očekuje da služe mnogobrojne familije u koje su dovedene mimo svoje volje. Njihov muž, nerijetko je takođe dijete, koje još ne zna ni šta riječ brak znači.  

Delija sa svojim timom, godinama se bori da romske i egipćanske djevojčice žive normalnim životom. Da joj je nagrada Neznane heroine koju je dobila od Evropske komisije zasluženo pripala, dokazuju podaci po kojima je Centar za romske inicijative spriječio 85 dječjih ugovorenih brakova u prethodnih pet godina. Uspjeh je utoliko veći ukoliko znamo da su istrajali na svom putu uprkos napadima na njih i njihove porodice. 

„Centar za romske inicijative je u prethodnom periodu od 2014-2019 zaustavio 85 slučaja dječjih ugovorenih brakova,  ali taj broj je drastično veći nego što se može i zamisliti. U prethodnoj godini smo postupali u sedam slučajeva ugovorenog dječjeg braka  i u jednom slučaju punoljetnog lica sa elementima trgovine ljudima.  Takođe, postupali smo u osam slučajeva prijava za nasilje u porodici i druga krivična djela na štetu djevojčica i žena iz romske i egipćanske zajednice”, kazala je Delija za Portal RTCG.

Govoreći o specifičnim slučajevima na koje su nailazili, posebno ističe jedan, gdje je brak bio ugovoren djevojčici i dječaku od šest i sedam godina. Kaže da je Centar nakon tog saznanja, slučaj odmah prijavio nadležnim organima.

Pošto pod prijetnjom, ili iz drugih razloga, žrtve ne žele da priznaju da su stupile u ugovoreni brak, Centar za romske inicijative nerijetko je pratio neke slučajeve i više godina dok se nijesu stekli uslovi za prijavu.  

“Pratili smo jedan slučaj dvije godine i šest mjeseci i nakon toga smo u saradnji sa CB Nikšić uspjeli da obezbijedimo dovoljno dokaza da se protiv jedne osobe podnese krivična prijava za trgovinu ljudima.  Takođe, za jednom petnaestogodišnjom djevojčicom, koja je samovoljno pokušavala da zasnuje vanbračnu zajednicu tragali smo šest meseci. Kosovska policija je tu djevočicu pronašla prije mjesec dana”, kaže koordinatorka Centra za romske inicijative.

Fana Delija, foto: PR Centar

Pronađena djevojčica (11)  za kojom se tragalo tri mjeseca

Slučaj koji je u septembru uzburkao regionalnu javnost je prisilna udaja jedanaestogodišnje djevojčice za mladoženju sa Kosova. Fana delija kaže za Portal RTCG da je djevojčica pronađena nakon tri mjeseca. 

“Radi se o jednom veoma specifičnom slučaju za koji sam saznala kada mi se obratila majka djevojčice. Ona je u nekom periodu bezuspješno pokušavala da dođe do kćerke koju joj je, kako nalaže tradocija, oduzeo suprug kada su se razveli i odveo na Kosovo. Kako nije imala informacije o svojoj djeci, ali ni pomoć institucija, nije znala šta se događa sa njima sve dok od jednog prijatelja nije dobila informaciju da joj je kćerka udata sa 11 godina i da je „izašla dobra“ – odnosno nevina. Majku je ta informacija potresla i obratila mi se za pomoć”, kaže Delija.

Delija navodi da su se svim institucijama kao i premijeru obraćali tim povodom. Čak je organizovana i kampanja pod nazivom „IMAM 11“ tokom 16. dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama.

“Bili smo uporni, a i policija nam je bila uvijek od pomoći što je doprinijelo da se poslije tri mjeseca djevojčica pronađe i nadamo se, uskoro vrati majci, kao i najstrožije kazni počinilac krivičnog djela sa elementima trgovine ljudima.”

Napadi ih nijesu pokolebali da nastave borbu

Fana Delija kaže da su počeci rada Centra za romske inicijative bili jako teški jer je otpor zajednice bio veoma veliki. Ugrožene su bile aktivistkinje, ali i njihove porodice.

“U prethodnoj deceniji rada imali smo više napada na aktivistkinje o kojima smo i ranije govorile u javnosti. Ti napadi nas nijesu pokolebali, niti su mogli uticati na nas da prestanemo da radimo i ukazujemo podršku djevojčicama i njihovim porodicama. Smatrali smo da ukazivanje romskoj i egipćanskoj zajednici na posljedice ovakovog postupanja predstavlja vrlo važan segment prevencije kao i ukazivanje institucijama sistema na obavezu pravovremenog djelovanja u pravcu zaustavljanja ovakvih pojava”, kaže koordinatorka Centra.

Zadatak je otežavala činjenica da romske i egipćanske aktivistkinje žive u zajednici, nemaju sigurne prostore za rad, ali i da se sa problemima suočavaju ne samo one, nego i njihove porodice.

Ipak, ohrabruje to što se mladi iz romske i egipćanske zajednice uključuju u rad kada je riječ o ovom problemu i anonimno prijavljuju svoja saznanja organizaciji.

“A mi djelujemo bez bilo kakve zadrške i spremne smo da zaštitimo svaku djevojčicu uvijek kada dođemo do informacije o njenoj ranoj udaji”, kaže Delija.  

Nalaze načine da tajno udaju djevojčice, nagovaraju ih da pobjegnu

Fana Delija kaže da ugovorenih brakova u nekim gradovima manje nego ranije, ali oni i dalje postoje i njihov broj nije zanemarljiv.

“Sada nalaze nove modele, prikrivaju udaju ili vjeridbu djevojčice pod različitim izgovorima, ili se okupljaju porodično kako se vijest ne bi proširila i došla do naših lokalnih kordinatorki na terenu.  Često nagovaraju djevojčice da pobjegnu ili da kažu da su se dobrovoljno udale”, objašnjava ona.

Kaže da raste broj dječjih brakova od 16 -18 godina jer tada koriste uslovnu mogućnost za zasnivanje braka i pokušavaju obezbijediti saglasnost djece.

“Često u praksi imamo situacije da ginekolozi izdaju potvrde o nevinosti djevojčice što garantuje roditeljima da je dijete nevino ušlo u brak, a time je cijena za djevojčicu mnogo veća. Nadamo se da će društvo i u tom smislu reagovati i zabraniti takve vrste brakova i da će prestati da prihvata „saglasnost“ roditelja i djevojčice za spremnost za ulazak u brak”, tvrdi koordinatorka Centra za romske inicijative.

Kaže da se još ta taj problem gleda kao na nešto što je dio tradicije i da nadležni energičnije djeluju kad “dođe do udaljenja iz kuće” kod većinskog stanovništva, nego kod Roma i Egipćana.

Govoreći o zalaganju institucija za rješavanje problema maloljetničkih brakova, Delija smatra da institucije rade mnogo efikasnije nego u prethodnom periodu, ali da mora još puno truda da se uloži kako bi rezultati bili bolji.

“Sistem je unaprijeđen formiranjem timova koje čine predstavnici tužilaštva, policije i drugih institucija i mi tek očekujemo njihove kvalitetne rezultate po ovom pitanju. Ne smijemo kao društvo dozvoliti da se djevojčice porađaju sa 14 ili 15 godina i postaju majke a da pri tom ne postoji efikasan odgovor društva. Dakle, ne smije se događati da takvi slučajevi ostanu nekažnjeni. Društvo mora imati odgovor na sve modele koje pripadnici romske i egipćanske populacije koriste kako bi se dječji brak ipak zasnovao. Ovakva pojava mora biti tretirana na način kojim se odmah i bez oklijevanja zaustavlja takva zajednica i pruža žrtvi sva neophodna pomoć i zaštita”, zaključuje Delija.

Priznanja za rad

Fana Delija nagrađena je za rad tri puta u 2019. godini. 

“Nagrada „Neznane heroine“ dodjeljena je u martu 2019. godine, od strane Evropske Komisije, zatim priznanje od strane CRNVO  za doprinos razvoja civilnog društva u oblast prava žena i  priznanje od strane Viktimološkog društva Srbije za unapređenje prava žrtava. Za mene je ovo predstavlja pravi podstrek da još odlučnije i intezivnije nastavim da se bavim ovim veoma teškim i izazovnim poslom”, zaključila je Delija.