Primjedbe su dostavljene ma 102 strane a MCP ima zamjerki na više desetina tačaka predloženog zakona. Iz MCP tvrde da su Vladi Crne Gore kao predlagaču zakona pravovremeno dostavili Primjedbe ali da do današnjeg dana nisu dobili odgovor.

Osim toga, ističu u MCP, Primjedbe su na engleskom jeziku dostavljene relevantnim međunarodnim adresama, kao i poslanicima u poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore, prenosi CdM.

"Prvenstveno ukazujemo na to da se u ovom slučaju radi o jedinom zakonu iz oblasti ljudskih prava i sloboda u čijoj pripremi nisu učestvovali predstavnici Crkve, vjerskih zajednica i drugih zainteresovanih strana, eksperata i nevladinog sektora, tj. svi su bili lišeni tog prava koje im pripada i na taj način diskriminisani. Iz tog razloga, može se konstatovati da je Prijedlog zakona, zapravo, jednostrani, unilateralni tekst Vlade Crne Gore",  kažu u u MCP.

SPC najviše smeta to što Prijedlog zakona definišine i pitanje državne imovine i ubjeđenja su da im “država otima imovinu”, iako je iz Vlade više puta saopštavano da ta tvrdnja ne stoji.

"Pitanje državne imovine u Crnoj Gori je regulisano Ustavom Crne Gore i Zakonom o državnoj imovini. Nije teško naći odgovor na pitanje da li se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica može, kršenjem Ustava, Zakona o državnoj imovini i ratifikovanih međunarodno-pravnih sporazuma, regulisati pitanje državne imovine", navode u MCP, piše Cdm.

SPC nije zadovoljna ni imenom predloženog Zakona. Nacrt zakona od 2015. godine je nosio naslov – Nacrt zakona o
slobodi vjeroispovijesti. Prijedlog zakona od 2019. godine nosi naslov – Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

U MCP kažu da je i laiku je jasno da “vjeroispovijest” i “uvjerenje” nisu isti pojmovi odnosno da se radi o različitim pojmovima i različitim ljudskim pravima.

Mitropolija crnogorsko primorska i Eparhije budimljansko nikšićka, Zahumsko-Hercegovačkai Mileševska, koje postoje u Crnoj Gori, okupljaju najveći broj pravoslavnih vjernika, koji predstavljaju većinu stanovništva Crne Gore.

Mitropolija i eparhije SPC u Crnoj Gori izražavaju svoju zabrinutost zbog zbog, kako ocjenjuju, brojnih civilizacijski i pravno neprihvatljivih rješenja koja su sadržana u Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i zbog načina na koji je taj Prijedlog pripremljen.

"Imajući u vidu sve proceduralne propuste tokom pripreme Prijedloga zakona i njegov sadržaj, koji je veoma tendenciozno i nedobronamjerno formulisan na štetu postojećih crkava i vjerskih zajednica, a prvenstveno Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori, nikako se, na žalost, ne može reći da se “odnosi države i vjerskih zajednica zasnivaju na uzajamnom međusobnom povjerenju i saradnji", navodi se između ostalog u primjedbama.

Takođe se dodaje da su Mitropolija i eparhije SPC u Crnoj Gori spremne da kroz otvoreni dijalog unaprijede razumijevanje i saradnju sa nadležnim državnim organima i, u duhu preporuka Venecijanske komisije koje su upućene Vladi i drugim državnim organima Crne Gore, doprinesu inkluzivnosti procesa pripreme Prijedloga zakona.