Kanađanin tuži Hrvatsku za 200 miliona eura,  ugovor o prodaji nekretnina potpisao sa Ferijalnim i hotelskim savezom Srbije i CG, Hrvatska prisvojila

Kanađanin tuži Hrvatsku za 200 miliona eura, ugovor o prodaji nekretnina potpisao sa Ferijalnim i hotelskim savezom Srbije i CG, Hrvatska prisvojila

Hrvatska je 1992. godine nekretnine na Jadranu, koje su koristile i ostale zemlje iz SFRJ, proglasila svojim vlasništvom.

Ovaj potez nije se dopao Srbiji i BiH, uložene su mnoge tužbe kompanija iz ove dvije zemlje, a sada Hrvatsku tuži i kanadski državljanin Hakon Korsgard, koji traži odštetu od čak 200 miliona eura.

Hakon Korsgard kupio je ili dobio cesijom nekretnine na Jadranu koje su nekada gradile ili koristile srpske kompanije, a sada traži odštetu od Hrvatske, koja je te nekretnine 1992. godine proglasila svojim vlasništvom, piše Novi List.

Iako su države nastale raspadom bivše Jugoslavije 2004. godine sklopile Sporazum o sukcesiji, kojim je trebalo da riješe imovinska pitanja, ni 28 godina nakon raspada bivše države i 15 godina nakon potpisivanja sporazuma, još nije riješeno pitanje imovine koje su na teritoriji jedne države imale kompanije iz druge države.

U takvoj situaciji inostrani investitori vide dobru priliku za zaradu. Rizik je veliki, ali su procjene da nesigurnost ulaganja donosi i veći profit.

Da je protiv Hrvatske pokrenut i taj arbitražni postupak otkriva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u izvještaju za prošlu godinu koji je dostavljen Saboru. Oni navode da se Korsgard poziva na činjenicu da je prekršen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja.

Korsgard, navodi se u saopštenju Sabora, traži odštetu jer mu nije omogućeno pravo vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo sa pravom korišćenja društvenih preduzeća iz Srbije.

U DORH-u su još rekli i da je Korsgard vlasnik trgovačkih društava Riken Internešnel LLP, sa sjedištem u Londonu i Olimpija Holding AS, čija je glavna baza u Oslu, a te kompanije su osnovale firme na teritoriji Hrvatske.

DORH objašnjava da su, prema navodima Hakona Korsgarda, njegove dvije kompanije stekle pravo vlasništva nekretnina u Hrvatskoj na osnovu ugovora o kupoprodaji, odnosno ugovora o cesiji, a koje su navedena trgovačka društva sklopila sa onima iz Srbije.

Arbitražni postupak

DORH ističe da je riječ o većem broju nekretnina koje se uglavnom nalaze na jadranskoj obali i ponavljaju da su te nekretnine, na osnovu Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Hrvatske iz 1992. godine, postale vlasništvo Republike Hrvatske.

Novi list prenosi nezvanične informacjie da je Ferijalni i hotelski savez Srbije i Crne Gore 2007. potpisao ugovor sa Korsgardom o prodaji nekretnina na Korčuli. Dakle, kanadski državljanin kupio je od srpskih kompanija nekretnine na Jadranu, koje one smatraju svojim vlasništvom a Hrvatska ih je zakonom proglasila vlasništvom države.

Kako tvrdi DORH, Kanađanin nije pokušao da dokaže vlasništvo, već je na sudovima na osnovu kupoprodajnih ugovora pokušao da dobije naknadu za te nekretnine. Kada u toj nameri nije uspio, odlučio je da pokrene arbitražni postupak pozivajući se na sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Kanade.

Međudržavni ugovori

Hrvatska se, sa druge strane, poziva na to da se prava vlasništva ne mogu sticati na temelju sporazuma o sukcesiji, Aneksu G. Taj Aneks reguliše pitanje imovine pravnih lica, odnosno preduzeća na teritoriji drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Hrvatska je odavno zauzela stav da se taj Aneks ne može primjenjivati ako države međusobno nisu sklopile ugovore koji bi omogućili vraćanje te imovine.

Takve ugovore Hrvatska je sklopila sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, dok sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom to nije slučaj.

Iz Ustavnog suda Srbije kažu da bi taj Aneks morao da se primjenjuje bez ikakvih međudržavnih ugovora i da bi Hrvatska trebalo da počne sa vraćanjem imovina srpskim kompanijama.

Međutim, Hrvatska strana ističe kako je situacija sa nekretninama malo komplikovanija od povratka, na primjer, poslovnih prostora jer su naše vlasti na Jadranu gradile odmarališta za svoje radnike, ali na zemljištu koja im je dodjeljivala lokalna vlast. Bez rješavanja i tih vlasničkih odnosa vraćanje imovine nije moguće, kažu iz Hrvatske.

Najviše izgubila Ina

I dok prema procjenama iz Srbije, imovina u Hrvatskoj vrijedi više od milijardu i po eura, najvredniju imovinu u Srbiji zasad je izgubila Ina, čijih je 167 benzinskih pumpi i 11 skladišta koristio Beopetrol.

Srbija je te dionice prodala Lukoilu, koji sada raspolaže tim nekretninama, a njihova vrijednost se procjenjuje na oko 200 miliona eura.

Novi list/B92

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar