NATO Komitet za investicije prihvatio je zahtjev Crne Gore za pomoć u uspostavljanju sistema nadzora vazdušnog prostora, a našoj zemlji odobrena je dodjela radara velikog dometa za nadzor crnogorskog vazdušnog prostora. Radar je dat Crnoj Gori besplatno na korišćenje na neodređeno vreme i, kako je Pobjeda ranije pisala, biće instaliran na Bjelasici.

"Radi se o 3D radaru tipa HR 3000 velikog dometa. Predviđeno je da se isporuči u naredne dvije godine. Troškovi transporta i instalacije u ovom trenutku nijesu poznati, jer su u toku razgovori o ovom aspektu između Crne Gore i Agencije za podršku i nabavke NATO", saopšteno je Pobjedi iz NATO.

HADR je zemaljski radar za nadzor vazdušnog prostora koji je prvi put razmješten u Njemačkoj prije više od trideset godina. Dizajniran je za upotrebu u nacionalnim mrežama vazdušne odbrane, bilo da se popune praznine u postojeć em sistemu, da se poveć a sposobnost postojeć eg sistema, ili da se zamijeni zastarela oprema. U slučaju Crne Gore cilj je da se osigura kompletna slika vazdušnog prostora iznad naše zemlje. Pokrivenost opsega je 500 km, a raznovrsna kompjuterska kontrola omoguć ava radarsku pokrivenost na 30.000 m nadmorske visine.

Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da u osnovi slične taktičko-tehničke karakteristike ima radar AN/FPS-117 koji koristi Hrvatska i nešto stariji sistem AN/TPS-70 u Srbiji.

"Sva tri radara su u klasi dometa 240 nautičkih milja po daljini i visine osmatranja do 100 hiljada fita. Projektovani su 1980-ih godina i bili su konkurenti na tržištu", kazao je Radić Pobjedi.

Govoreći o konkretnoj funkciji koju će imati ovaj radar, Radić kaže da će Vojska Crne Gore koristiti radar HR-3000 za osmatranje vazdušnog prostora sa položaja Bjelasica.

"Radarska slika prosljeđivaće se u Vazduhoplovni operativni centar (VOC) na aerodromu Golubovci i preko tog centra razmjenjivaće se sa članicama NATO integrisanog sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane (NATINADMS). Osim radara HR-3000 u VOC pristizaće radarska slika sa sistema koji će SMATSA postaviti na Vrsuti iznad Bara. Do sada je jedini senzor bio terminalni radar Podgoričkog aerodroma koji takođe pripada SMATSA", objasnio je Radić.

Crnogorski centar kao i čitav sredozemni prostor u zoni je odgovornosti Objedinjenog VOC (CAOC) Torehon koji se nalazi u blizini Madrida. na osnovu radarske slike koja pristiže sa prostora od Portugala do Turske, uključujući prostor Balkana.

"U Torehonu se odlučuje o preduzimanju konkretnih koraka za zaštitu vazdušnog prostora. Iz CAOC se, ako se procijeni da je to potrebno, „podiže“ dežurni par lovaca iz Italije ili Grčke na presrijetanje cilja u vazdušnom prostoru Crne Gore", zaključio je Radić.

Crna Gora je članica tzv. BRAAD (Balkan Air Defence Aproach) inicijative kojoj je zadatak upravo rješavanje pitanja nadzora vazdušnog prostora u regionu. NATO studija, koja je nedavno rađena tim povodom, ustanovila je da u regionu nedostaju četiri radara, te da bi Crna Gora, Makedonija, Albanija i BiH trebalo da imaju svaka po jedan radarski sistem, čime bi se upotpunila sposobnost nadzora vazdušnog prostora.

Nadzor morskog prostora riješen 2013.

Nadzor morskog prostora Crna Gora je riješila 2013. godine, kada je zahvaljujući novčanim sredstvima Sjedinjenih Američkih Država kupila dva obalna posmatračka radara. Sada, kroz donaciju NATO, Crna Gora rješava i nadzor vazdušnog prostora. Prvo je to učinila prošlogodišnjim osiguravanjem air-policing misije koju za našu zemlju sprovode Italija i Grčka, a onda i aktuelnom nabavkom novog radarskog sistema.

Pobjeda