Namjera država regiona da se na području Balkana izgradi oko 3.000 malih i velikih hidroelektrana
Sa debate, foto:AA

Zaustaviti promociju projekata

Namjera država regiona da se na području Balkana izgradi oko 3.000 malih i velikih hidroelektrana

Namjera država regiona jeste da se na području Balkana, od Slovenije do Grčke, izgradi oko 3.000 malih i velikih hidroelektrana i promocija ovakvih projekata mora biti zaustavljena, poručeno je danas u Podgorici, na javnoj debati o planu gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Morači.

Nevladine organizacije iz Crne Gore i regiona danas su u Podgorici zainteresovanim predstavnicima nevladinog sektora i medija predstavile plan vlada država regiona u vezi gradnje malih i velikih hidroelektrana.

Današnji susret organizovan je samo dan uoči sjutrašnje Ministarske konferencija o tranziciji ka održivoj energiji na Zapadnom Balkanu na kojoj će biti predstavljen Nacrt Regionalne Strategije za razvoj hidroelektrana na Zapadnom Balkanu koja će se održati u Podgorici, javlja Anadolija.

Nataša Kovačević, izvršna direktorka nevladine organizacije Green Home, kazala je da je od 2014. godine rađena regionalna energetska strategija. 

„Dio te strategije je lista novih investicionih mogućnosti u regiji. Ova lista podrazumijeva gradnju četiri visoke brane na Morači i Komarnici. Takođe, podrazumijeva i pet hidroelektrana na slivu Neretve, kao i 27 na Savi. Ta lista sjutra neće biti usvojena, ali ona postoji kao namjera naših vlada u regionu. Od Slovenije do Grčke imamo 3.000 malih i velikih hidroelektrana koje bi trebalo da budu razvijane, od kojih se 1.000 nalazi u zaštićenom području“, kazala je Kovačević. 

Poručila je da pruža podršku razvoju novih održivih izvora energije, ali „ta promocija hidroelektrana više ne pije vodu“. 

Ines Mrdović, koordinatorka za istraživanja u MANS-u, poručila je da budućim generacijama na ovim prostorima treba nešto da ostane. 

„Tražimo od Vlade Crne Gore da raskine ugovore za male hidroelektrane i da svi budući energetski ugovori moraju proći kontrolu od strane društva“, rekla je Mrdović. 

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i istraživanje ptica kazala je da bi potapanje rijeke Morače uzrokovalo velike probleme. 

„Ovo područje je važno zbog staništa kamenjara, mozaičnog pejzaža. Ovakvim pristupom ugroziće se, ne samo jedno već tri natura područja“, smatra Janjušević, prenosi AA.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, biolog Danilo Mrdak podsjetio je da su Tara i Morača već jednom odbranjene od potencijalnog potapanja. 

„Smatram da sam najponosniji na to što smo odbranili rijeke Taru i Moraču. Ako ja kao profesor univerziteta ućutim, ko onda ima pravo da govori?", rekao je Mrdak te istakao da Crna Gora mora precizno, pametno i oprezno planirati šta i kako dalje.

„Crna Gora je zadovoljila standard i nema potrebe za izgradnjom ama baš nijednog energetskog objekta, a ako je želja da neko zaradi novac na našim resursima, a da 600 hiljada nas budemo ponovo nečiji žiranti, e to je već drugi par cipela“, naveo je Mrdak.

Viša savjetnica za ekološke politike, The Nature Conservancy, Dragana Mileusnić, pojasnila je da u Americi koja, „nije ekološki šampion“, postoji pravni akt za zaštitu rijeka.Budućnost, kako smatra, jeste u obnovljivim izvorima energije.

„Ali postoje i drugi obnovljivi izvori, osim hidroenergije i postoje načini kako da se oni pametno i održivo iskoriste. Postoje mnogobrojne studije koje govore o potencijalima Crne Gore u pogledu obnovljivih izvora energije. Znamo da energije Sunca i vjetra mogu mnogo više da se iskoriste. Treba da shvatimo šta imamo i da zaštitimo rijeke, koje su najznačajnije i da se fokusiramo na druge obnovljive izvore energije“, objasnila je Mileusnić.

 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.