U pitanju su medikamenti iz kućne apoteke bensedin, ksalol i diazepam, koji najčešće nijesu prepisani njima, već starijim ukućanima, piše Dan.

Ljekari ukazuju da maloljetnici ne bi smjeli da uzimaju ljekove na svoju ruku, posebno ne one koji su za smirenje, jer se uglavnom radi o vrstama psihoaktivnih supstanci koje mogu lako dovesti do zavisnosti.

Prema podacima iz istraživanja Juventasa, u kojem je učestvovao 2.371 učenik od prvog do trećeg razreda srednje škole, čak 38,1 odsto ispitanika kazalo je da osjećaju da su pod stresom svakodnevno ili više puta nedjeljno. Najčešći uzroci stresa kod mladih su obaveze u školi, a tu vrstu pritiska osjeća 61,1 odsto učenika.

Njih 23 odsto kazalo je da stres osjećaju usljed emotivnih problema, a 11 procenata zbog porodičnih odnosa.

Psihijatar Marina Roganović u izjavi za "Dan" kaže da je prosto nevjerovatno da 17 odsto učenika uzima ljekove za smirenje.

"Ne radim sa djecom, već sa odraslima, i nijesam upućena u istraživanje. Ipak, nevjerovatno je da toliko djece kaže da koristi ljekove za smirenje. Kao ljekar imam obavezu da naglasim da djeca od 15 ili 16 godina koja su u fazi razvoja ne treba da uzimaju psihoaktivne supstance, jer usled konzumiranja tih supstanci mogu intelektualno stagnirati. Svaka tableta je psihoaktivna supstanca, kao i alkohol ili droga", navodi ona.

Ona ističe da je potpuno druga stvar ako dijete uzima tablete po preporuci ljekara i u kontrolisanim uslovima.

Izvor: Dan