Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo - badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svjetlosti i toplote koja grije i zbližava ukućane.

 To je mlado i zdravo hrastovo, cerovo, bukovo ili javorovo drvo koje domaćin ujutru, na Badnji dan, siječe u šumi. Zajedno sa badnjakom u kuću se unosi i slama. Slamu unosi domaćin, a domaćica je prosipa po kući. Za njom trče djeca pijučući i rasipajući slamu po cijeloj prostoriji, gdje će biti večera za Badnji dan. Tako je bilo nekada.

Danas bi badnjak trebalo da stoji, ako je moguće, na istočnom zidu pored ikone. Ispod ikone se nalazi posuda sa malo pšenice, slame, oraha u ljusci, grančicama badnjaka i drena. Ovo su simboli duhovnosti, plodnosti i zdravlja. 

Na večeri treba da budu svi članovi porodice. Po pravilu, porodica se okuplja kod roditelja, ili kod nekog drugog člana koji ima najbolje uslove stanovanja. Moguće je i da se svake godine okuplja kod drugog člana porodice ili uvijek kod istog, što je stvar porodičnog dogovora. Božićni praznici su prevashodno porodični praznici i slave se u porodičnom domu.

Badnji dan je poslednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika, sječa badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha.

Suština badnjedanske večere nije u obilnoj hrani već u duhu bratske ljubavi koju iskazujemo jedni prema drugima.

Badnjakom, odnosno božićnim drvetom se u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak. Uz drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna.

Obavezno je i unošenje slame jer je to običaj još iz predhrišćanskog perioda i zato što se na taj način prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.

Božić se po Julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obilježavaju ga i Kopti.

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije pozvao je u Božićnoj poslanici sve pravoslavne vjernike i sve ljude dobre volje u Crnoj Gori i šire, na slogu, mir i ljubav.

"Mir na zemlji, i dobra volja među ljudima – najljepši je način proslavljanja Boga, novorođenog Bogomladenca u ove svete i blage dane Hristovog rođenja. To je način na koji su ga proslavili anđeli i pastiri kada se rodio. Na to su prizvani svi ljudi na svijetu, cijelo čovječanstvo – a naročito oni kojima je već po rođenju dato da su braća, rođaci, kumovi, komšije", naveo je Amfilohije.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo pozvao je u Božićnoj poslanici Crnogorce i Crnogorke da čuvaju crnogorski identitet, "našu svetu autokefalnu Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu, narod i državu".