Ovo je najveći hrišćanski praznik majki i žena. Tog dana djeca porane i unapred pripremljenim kanapom, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Detinjce.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a majka onda dijeli djeci poklone, i na taj način se "dreši". Na isti način se vežu sve udate žene, koje se dreše poklonima djeci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.

Praznik Materica se u novije vrijeme svečano proslavlja i pri našim hramovima, naročito po gradovima. Bogomoljne žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodnu akademiju sa programom, u kojem učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne starije žene.

One im se "dreše" poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama... Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječjim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku pun hrišćanski smisao.

Na Materice se prema običaju sastaju muškarci i djevojke koji planiraju brak, a tom prilikom treba da se daruju nekom sitnicom.

- Dobro jutro gazdarice, došle su vam Materice. Mi smo došli znaš, da nam nešto daš - nekada se na Materice pjevalo.

Materice uvijek padaju nedjelju dana posle Detinjaca, hrišćanskog praznika djece i roditelja, ali i nedjelju dana prije Očeva (Oca), praznika svih muškaraca koji su postali tate.

Ova tri praznika imaju za cilj da učvrste jedinstvo u porodici hrišćanskog svijeta.