Kako je saopšteno iz LGB Foruma Progres, ovaj Izvještaj predstavlja rezultat veoma uspješnog procesa prikupljanja, obrade i analize podataka, koje su direktno i indirektno prikupili od predsjedničkih kandidata/kinja.

"Cilj ovog istraživanja jeste da svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori pruži objektivan, nepristrasan i činjenični pregled stavova i mišljenja predsjedničkih kandidata/kinja, u domenu pitanja od značaja za LGBTIQ osobe u Crnoj Gori. Rezultati ovog istraživanja ni na koji način ne mogu da se tumače kao podrška ili nedostatak podrške za bilo kojeg kandidata/kinju, već isključivo i jedino kao sredstvo informisanja i sagledavanja svih činjenica, kroz prizmu LGBTIQ zajednice", saopšteno je.

Od ukupno sedam kandidata/kinja kojima je upitnik dostavljen, svoje odgovore su dostavili Bojanić Mladen, Dedeić Dobrilo, Đukanović Milo i Vuksanović Draginja.

Svoje odgovore nisu dostavili kandidati Kalač Hazbija, Milačić Marko i Miličković Vasilije.

„Zamisao koja stoji iza ovog cjelokupnog procesa jeste upravo da se svim LGBTIQ osobama predoče činjenice, u formi detaljnog izvještaja, sa svim pratećim analizama i obradama, kako bi mogli da donesu informisanu odluku prilikom izbora kandidata/kinje na predsjedničkim izborima. Dodatno, zaista moramo da naglasimo da je ovo istraživanje prvo ove vrste u Crnoj Gori, kako zbog obima i dosega, tako i zbog činjenice da će istim procesom biti obuhvaćeni i lokalni izbori u Podgorici, kao gradu sa najviše stanovnika u Crnoj Gori. Oba istraživanja se realizuju u saradnji sa našim partnerima iz nevladine organizacije LGBTIQ Socijalni Centar, koja je prepoznala njihov značaj i korisne efekte koje će da imaju po LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori.“ – Bojana Jokić, predsjednica LGBT Forum Progresa.

Zaključci do kojih je istraživački tim nevladinih organizacija LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar došao su sledeći:

1. Uprkos činjenici da se LGBTIQ vezana tematika može pronaći u programskim dokumentima partija, odnosno programima predsjedničkih kandidata/kinja, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, primjećeno je da su se svi predsjednički kandidati, u svojim javnim obraćanjima, na konvencijama, prilikom davanja izjava različitim medijima, u političkim debatama i drugim formama komunikacije sa javnošću uzdržali od direktnog pominjanja LGBTIQ osoba ili tematike.

2. Određeni kandidati/kinje su tokom svojih javnih obraćanja pozivali su na poštovanje ljudskih prava, obuhvatajući i pobrojavajući većinu manjinskih i ugroženih grupa, pritom u potpunosti ignorišući LGBTIQ populaciju.

Ovo uzdržavanje jasna je indikacija da se LGBTIQ osobe od strane predsjedničkih kandidata, ne samo ne prepoznaju kao potencijalno glasačko tijelo, već se, naprotiv, prepoznaju kao potencijalna prepreka i da mogu proizvesti gubitke određenih slojeva glasačkog tijela. Ovakav strah predsjedničkih kandidata/kinja dovodi do političkih kalkulacija, koje dovode do kretanja linijom manjeg otpora, odnosno isključivanja LGBTIQ osoba iz javnog diskursa.

3. Dodatna komponenta koja je prepoznata u samoj analizi predsjedničkih kampanja jeste otvorenost pojedinih kandidata/kinja u zastupanju ideja ograničavanja prava LGBTIQ zajednice na slobodno okupljanje, organizovano djelovanje, pravo na regulisanje istopolnih zajednica, kao i određenih pitanja koja još uvjek nisu otvorena među crnogorskim LGBTIQ pokretom, kao što su pitanja usvajanja djece ili hraniteljstva.

4. Prilikom razmatranja sadržaja programa predsjedničkih kandidata/kinja, primjećeno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja nije uvidio važnost obrazovanja kao proaktivnog načina djelovanja na smanjenje društvene marginalizacije manjinskih grupa, uključujuči i LGBTIQ zajednicu. Dodatno primjetno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja u sklopu svog programa, odnosno javnih izlaganja, nije tretirao tematiku vršnjačkog nasilja, kojem su mladi pripadnici LGBTIQ zajednice posebno podložni.

5.  Istraživački tim je prilikom analize kampanja uočio da nije bilo otvorenih i javno autovanih LGBTIQ osoba u samim kampanjama, bilo direktno, bilo kroz promotivne spotove, ili u bilo kojoj drugoj formi angažovanja u kampanjama. Ovim se takođe uviđa i dalje prisutan, već pomenuti otklon političkih partija, struktura i asocijacija da omoguće direktnu participaciju LGBTIQ osoba u politici. Sama činjenica da tri od ukupno sedam kandidata uopšte nisu dostavili svoje odgovore ukazuje na nespremnost političkih lidera za uključenje LGBTIQ osoba, kako u politički diskurs, tako i u javni život u Crnoj Gori.

6. Od svih analiziranih programa, LGBTIQ osobe se direktno pominju samo u jednom slučaju u pozitivnom smislu, dok se u programu jednog političkog kandidata LGBTIQ vezana tematika pominje u negativnom kontekstu, odnosno u kontekstu zabrane ili ograničavanja prava LGBTIQ zajednice. U dodatnom medijskom obraćanju jednog predsjedničkog kandidata pominje LGBTIQ vezana tematika i osobe se takođe pominju u negativnom kontekstu. U sklopu analize ostalih kandidata nema pominjanja LGBTIQ osoba u direktnom kontekstu.

"Svjesni činjenice da je prvi korak u rješavanju problema upravo njegovo prepoznavanje, nadamo se da će ovo istraživanje i sveukupan izvještaj biti ne samo korisna alatka svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori prilikom njihovog odabira kandidata/kinje na izborima, već i podsjetnik da se inkluzivno društvo ne može graditi bez punopravnog učešća svih građana/ki", kazali su iz LGBT Foruma Progres.

Nacionalno istraživanje „Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja“ i prateći istraživački Izvještaj su podržani od strane organizacije ILGA-Europe, u sklopu njihovog Creating Opportunities programa.