Komentarišući najnovije istraživanje ekonomskog rasta, premijer je naglasio da je to pitanje i politike i standarda, šanse za veći kvalitet života u Crnoj Gori.

 „Imamo rast ekonomije u drugom kvartalu 5.1 odsto i to u uslovima kada imamo pad proizvodnje električne energije zbog suša preko 66 odsto. Nikada Crna Gora nije imala rast svog GDP a da nije imala istovremeno rast u proizvodnji električne energije, a mi, pored pada od 66 odsto u proizvodnji električne energije u drugom kvartalu, imamo rast 5.1 odsto naše ekonomije, a za šest mjeseci 4.2 odsto. Dakle, ova Vlada je uspostavila dobru platformu, obezbijedila stabilnost javnih finansija, dobro se pozicionirala na međunarodnom finansijskom tržištu", kazao je Marković.

Podsjećajući na pozitivne ocjene koje je Vlada dobila od MMF-a i Svjetske banke kada je u pitanju kvalitet i način upravljanja ekonomijom i finansijama, premijer je rekao:

„Svjetska banka će noćas izaći, moguće i sa predlogom o kreditnom rejtingu Crne Gore. Sa nestrpljenjem čekamo tu odluku, odnosno stav Svjetske banke i naravno, ovo što se dešava u ekonomiji. Želim da vas podsjetim da smo mi sada na kraju trećeg kvartala, a u trećem kvartalu imamo fantastičan rast u našoj turističkoj privredi."

Naglašavajući posvećenost Vlade rastu ekonomije, premijer je ocijenio da su ta pitanja važnija za sve slojeve društva, nego iracionalna borba sa opozicijom, „koja ne može sama sebe da sredi, a ne da sredi stanje u državi“.

Univerzitet u centru Vladine politike

Govoreći o odnosu Vlade prema državnom Univerzitetu, predsjednik je podsjetio da je Univerzitet u centru Vladine politike i kada se tiče i visokog obrazovanja i ukupne obrazovne politike, te da su u tom cilju odobreni značajni budžetski izdaci, koji ukjlučuju i nove troškove vezane za besplatne osnovne i magistarske studije.

„Ovi podaci govore da Vlada ne da ima bilo koju ambiciju plekanja u nadležnosti i poslove Univerziteta, nego da podstiče Univerzitet u ostvarivanju svoje misije i svoje uloge u crnogorskom društvu", kazao je on.

Marković je istakao da su problemi i razlike nastale nakon odluke Vlade da se sjedište Više medicinske škole u Beranama i ove godine zadrži u Beranama.

"To opredeljenje Vlade proizilazi iz naše analize, naših argumenata. Zamislite da Vlada donosi odluke, a da one ne obavezuju nikoga, a posebno kada su te odluke donijete i proizilaze iz izvornih nadležnosti Vlade. I u tom smislu su članovi Upravnog odbora Univerziteta koji su iz reda Vlade, a njih je samo pet – Upravni odbor broji 15 – pokrenuli inicijativu za razrješenje rektorke zbog nepoštovanja odluke Vlade i neizvršavanja odluke Vlade. Sva priča i model studiranja na Višoj medicinskoj školi u Beranama nije u duhu onoga što je Vladina odluka. Dakle, ostavljam sada stvari Upravnom odboru Univerziteta, Senatu, rektoru, ja nemam tu nikakav problem sa tim, čudi me da je rektorka uputila meni takvu poruku. Kao što znate ja takvu poruku nisam upućivao ni rektorki ni bilo kome, čak veoma, lično, poštujem rektorku, ali ovo je državni posao, oko državnog posla nema pogađanja. U državnom poslu se moraju poštovati nadležnosti i izvršavati odluke“, rekao je premijer.

Još jedno razočarenje iz dijela opozicije, datum sljedećih izbora je 2020.

Marković  je prokomentarisao i poruke dijela opozicije da je „lopta kod DPS-a“ i da očekuju datum izbora.

„Još jedno razočarenje koje dolazi iz dijela opozicije. Opozicija, odnosno dio građanske opozicije, kako sebe nazivaju, se nije ni morala sastajati da bi nam poslala onakvu poruku, jer te poruke govore i kolektivno i pojedinačno. Dakle, jasno se potvrđuje da iskazuju neodgovornost i ... prema svojoj državi i institucijama i prema novcu koji troše za poslaničke mandate koje su dobili na izborima 2016., a koje osporavaju. Njihova nedoslednost i nepoštovanje se sada odnosi i na međunarodnu zajednicu i na relevantne međunarodne faktore koji su priznali izbore u CG,“ ocijenio je premijer. 

Naglašavajući da su izborno zakonodavstvo uvijek do sada u crnogorskoj praksi radile političke stranke u konsenzusu u okviru Parlamenta, Marković je poručio ih sada kao zamjenik predsjednika DPS-a već u ponedeljak čeka u Parlamentu DPS da razgovaraju  o ispunjavanju preporuka OEBS-a i ODIR-a, u smislu unapređenja izbrornog zakonodavstva. 

"Ako oni i dalje ostaju pri svom zahtjevu da je datum novih izbora, odnosno ponovljenih izbora trenutak kada treba da se vidimo za stolom u Parlamentu, onda želim da ih obavijestim da je datum sledećih izbora oktobar 2020. godine", kazao je Marković.

Đukanović ima najjači autoritet

Odgovarajući na pitanje o eventualnoj kandidaturi predsjednika DPS-a Mila Đukanovića na predstojećim predsjedničkim izborima, premijer je kazao da je Đukanović predsjednik DPS-a i čovjek koji ima u toj stranci nesporan i najjači autoritet.

"Takođe vas podsjećam da je naša stranka stranka koja funkcioniše po Statutu i procedura utvrđivanja kandidata za predsjedničke izbore je tek u toku“, dodavši da će nakon sprovedene procedure, za mjesec ili mjesec ipo, DPS izaći sa svojim kandidatom za predsjednika.

Hrvatska prijateljska zemlja

Na pitanje da li će Vlada uputiti protestnu notu Hrvatskoj zbog njihovog Zakona o braniteljima, u kojem piše da je Crna Gora izvršila agresiju na Hrvatsku, predsjednik Marković je rekao da ne može da prati šta se dešava u hrvatskom parlamentu i dodao da će tu tvrdnju provjeriti preko Ministarstva vanjskih poslova.

„Hrvatska je prijateljska zemlja, Hrvatska je zemlja sa kojom nemamo otvorenih pitanja, iako imamo izazove vezano za granicu. Hrvatska je zemlja koja je uz Crnu Goru i kad je u pitanju bila naša integraija u NATO i EU. Ne vjerujem pravo da vam kažem u bilo kakve probleme," zaključio je predsjednik Vlade.