Jedna od potkategorija Globalnog indeksa konkurentnosti (GCI), prema kojem se Crna Gora nedavno našla na 63. mjestu, je Efekt poreske politike na želju za ulaganjem, koja se nalazi unutar kategorije Efikasnost na tržištu dobara - Domaća konkurentnost. Vrijednost 1 na ljestvici znači značajno demotiviranje ulaganja, dok vrijednost 7 označava poresku politiku koja ne smanjuje želju za ulaganjem.

Na listi koja se tiču efekata poreske politike na želju za ulaganje, Crna Gora se našla na 43. mjestu, u grupi zemalja koje su ocjenom 4.0 smještene od 37. do 46. mjesta, a među kojima su i Norveška (41.) te Kina (44.). 

Ispred nas samo Makedonija

Od zemalja u okruženju najbolje stoji Makedonija koja je na 19. mjestu s ocjenom 4.5, koliku je dobila i Irska koja je na 18. mjestu.

Na taj način, Crna Gora se, pored Makedonije, najbolje kotirala od zemalja regiona. Hrvatska se našla na samom dnu ljestvice kao 142. od 144 zemlje s ocjenom 2.1. Investitore od Hrvatske više demotivišu jedino Italija (143.) i Argentina (144.) s ocjenom 2.0.

Listu 144 zemlje predvode Bahrein (6.5), Ujedinjeni Arapski Emirati (6.3) i Katar (6.2). Među prvih 10 su i Singapur (5.9), Oman i Hong Kong (5.7), Švajcarska, Luksemburg i Mauricijus (5.3), te Malezija (5.2).

Mađarska (133.) i Slovenija (134.) su u grupi zemalja s ocjenom 2.8, u kojoj su i Venecuela (132.) i Francuska (135.). Srbija je 136. uz ocjenu 2.7, koliku je dobila i Ukrajina (137.)

Velika Britanija (25.), Malta (27.) i Švedska (28.) su u grupi zemalja s ocjenom 4.3, SAD (34.) i Njemačka (36.) su u grupi zemalja s ocjenom 4.1, Japan (71.) i Australija (74.) su u grupi zemalja s ocjenom 3.7, Austrija (75.), Bugarska (81.) i Albanija (83.) su u skupini zemalja koje su dobile ocjenu 3.6, a Grčka (141.), koja je u grupi s Brazilom (139.) i Čadom (140.), tek je jedno mjesto ispred Hrvatske s ocjenom 2.4.

Pored Makedonije, Crna Gora najbolje kotirana od zemalja regiona

Jednako kao što loša poreska politika demotiviše investiranje, tako demotiviše i rad pa je u potkategoriji Efekt poreske politike na želju za radom, koja se nalazi u kategoriji Efikasnost tržišta rada - Fleksibilnost, poredak sličan kao i u onoj koja se odnosi na investiranje. I u ovoj kategoriji vrijednost 1 na ljestvici znači značajno demotivisanje, dok vrijednost 7 označava poresku politiku koja ne smanjuje želju za radom.

Hrvati na dnu ljestvice

Tako se Crna Gora (65.) našla s ocjenom 3.7 u grupi s Holandijom (62.) i Njemačkom (67.). Mađarska (128.) je u grupi u koju su s ocjenom 2.8 svrstani i Španija (130.) te Portugalija (131.).

Srbija (136.) je uz ocjenu 2.6 u grupi s Ukrajinom (135.). Slovenija (137.) je u grupi s Grčkom (138.), Brazilom (139.) i Rumunijom (140.), a dobile su ocjenu 2.5.

Hrvatska je i u ovoj kategoriji na dnu ljestvice, 142. od 144 zemlje sa ocjenom 2.2, jer teško je biti motivisan za rad kad ti država raznim doprinosima, davanjima, porezima, prirezima i drugim nametima uzima više od pola plate. Lošije od Hrvatske po tom pitanju ponovno su jedino Italija (143.) i Argentina (144.) s ocjenom 1.9. 

Vodeće zemlje iznova su Bahrein i Katar (6.3) te Ujedinjeni Arapski Emirati (6.2), a slijede Singapur (6.0), Hong Kong (5.9), Oman (5.8), Kuvajt (5.3) te Malezija, Mauricijus, Luksemburg i Švajcarska (5.1).

Makedonija (19.) je s ocjenom 4.4 u grupi zemalja smještenih od 17. do 20. mjesta. Kanada je 23. uz ocjenu 4.3, Malta (27.), Čile (28.), Norveška (29.) i Švedska (30.) su u skupini zemalja s ocjenom 4.2, Velika Britanija (33.) je u grupi zemalja s ocjenom 4.1, dok su Kina (36.) i SAD (37.) među zemljama s ocjenom 4.0.

Albanija (53.) i Japan (61.) su među zemljama s ocjenom 3.8, Australija je 80. (3.5), a Austrija (121.) i Francuska (125.) su dobile ocjenu 2.9.

(RTCG)