"Nezakonito postavljanje špijunskog softvera protiv novinara, upotreba uvredljivih tužbi protiv novinara da bi se ometao njihov istraživački rad i nesigurna situacija mnogih novinara u egzilu, posebno iz Rusije i Bjelorusije, neke su od glavnih zabrinutosti koje su partnerske organizacije izrazile Savjetu", navodi se u u izvještaju. 

Dokument objavljen pod naslovom "Sloboda štampe u Evropi: Vrijeme je da preokrenemo plimu“, procjenjuje glavna pitanja koja podrivaju slobodu štampe – uključujući prijetnje i zastrašivanje, pritvor, restriktivno zakonodavstvo, tužbe koje zloupotrebljavaju, zarobljavanje medija i napade na javne medije. Takođe daje preporuke za njihovo rješavanje.

"Partneri platforme su 2023. godine objavili 285 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama ili napadima na slobodu medija u Evropi u poređenju sa 289 upozorenja u 2022. godini. Iako se 2023. godine broj ubijenih novinara i uličnog nasilja nad njima smanjio, upozorenja na platformi pokazuju rastuću raznolikost prijetnji, pritisaka i ograničenja pod kojima novinari moraju da rade svoj posao", saopšteno je. 

Reagujući na objavljivanje izveštaja, generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić rekla je da izvještaj Platforme za bezbjednost novinara pokazuje sve veće rizike i prepreke sa kojima se novinari i mediji suočavaju u Evropi.

"Potrebna nam je odlučna akcija država da zaštitimo novinare i da se suprostavimo prijetnjama slobodi medija, kao što su tužbe protiv zloupotrebe i nezakonit nadzor. Da bi poboljšale bezbjednost novinara, naše države članice treba da pokažu snažnu posvećenost poštovanju standarda slobode medija i da promovišu kampanju Savjeta Evrope "Novinari su važni“ na nacionalnom nivou", kazala je Pejčinović Burić.

U izvještaju se naglašava da su sloboda medija i digitalna bezbjednost novinara i dalje ugrožene kontinuiranom upotrebom špijunske tehnologije za praćenje novinara i medijskih aktera, a odgovornost za prijavljene zloupotrebe i dalje se izbjegava.

"Takođe se ukazuje na veliki broj medijskih radnika u Evropi – posebno iz Rusije i Bjelorusije – koji su otjerani u izgnanstvo zbog fizičkog rizika po život i slobodu, sudskog gonjenja, priujetnji i zastrašivanja, koji se često nastavljaju kada su u egzilu protiv njih i njihovih porodica", kazali su u Savjetu Evrope.

Drugi trend koji je istaknut u izvještaju je da je sloboda medija bila ometana zloupotrebom pravnih radnji, uključujući Stratešku tužbu protiv učešća javnosti (SLAPPS), koju su pokrenuli političari i poslovni akteri na osnovu nacionalnih zakona o zaštiti ugleda, sa ciljem da uznemiravaju novinare i medije, izlažući ih krivičnim osudama, plaćanju visoke naknade štete i velikih novčanih kazni.