Navodeći kako je uvjeren da će paket pomoći od 50 milijardi dolara obećan Ukrajini na Samitu G7 ovoj zemlji biti isporučen do kraja godine, Šolc je naveo da su se mjesecima pripremale i nastojala pronaći rješenja za pružanje stalne podrške Ukrajini, i da je sada jasno da će Ukrajina dobiti tu podršku.

“Ovo je ujedno i poruka svim zemljama da postoji način da se ova podrška organizira. Ovo je poruka (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu da ne bi bilo u redu računati na smanjenje podrške”, rekao je Šolc.

Odgovarajući na pitanje kako je na Samitu G7 primljen Putinov prijedlog o uslovima prekida vatre s Ukrajinom, Šolc je rekao:

“Svi znaju da to nije ozbiljan prijedlog, ali da ima veze s mirovnom konferencijom koja će se održati u Švicarskoj. Putin je otkrio i šta mu je zaista bitno, a to je osvajanje zemlje na klasičan imperijalistički način. Da bi to postigao, upotrijebio je veliku vojnu silu, započeo brutalan rat i pristao na smrt ili teško ranjavanje 100.000 ruskih vojnika zarad svog imperijalističkog sna. Stoga, ovo nije prijedlog koji će funkcionirati”.

Njemački kancelar Šolc je naglasio kako u Ukrajini treba postići pravedan mir i Ukrajina treba djelovati u skladu sa svojim interesima.

Povodom optužbi da Njemačka onemogućuje napredak u pregovorima o novom paketu sankcija koje Evropska komisija planira protiv Rusije, Šolc je odgovorio: “Ne, mi ih (sankcije) ne blokiramo”.

Uslovi za okončanje rata

Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put je u petak iznio uslove Rusije za početak mirovnih pregovora i okončanje rata u Ukrajini, no, Kijev ga je u roku od samo nekoliko sati odbio.

Govoreći na sastanku sa zaposlenicima Ruskog ministarstva vanjskih poslova u Moskvi, Putin je rekao da će Rusija “odmah” prekinuti borbene operacije ako Ukrajina odustane od namjere da se pridruži NATO-u i povuče svoje trupe iz regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižja – četiri istočna regiona koje je Rusija anektirala 2022. godine, što je potez koji međunarodna zajednica generalno ne priznaje.

Putin je istakao da predlaže okončanje sukoba, a ne samo njegovo zamrzavanje.

Ponovio je da ne smatra Volodimira Zelenskog legitimnim predsjednikom Ukrajine nakon što mu je istekao mandat 20. maja. Kako je ranije kazao, Vrhovnu radu, nacionalni parlament Ukrajine, smatra jedinim legitimnim autoritetom.

Rusija je počela rat 24. februara 2022. godine zbog čega je Ukrajina proglasila vanredno stanje koje ne dozvoljava održavanje predsjedničkih izbora.

Putinove izjave uslijedile su dan nakon što su zemlje G7 najavile novi paket zajma od 50 milijardi dolara za Ukrajinu, a Washington i Kijev potpisali desetogodišnji sigurnosni sporazum, čime se podrška Zapada toj zemlji nastavlja na neodređeno vrijeme.

Izvor:AntenaM