- Katnić je ugovor, po ovlašćenju tadašnje Đukanovićeve vlade, potpisao sa tadašnjim direktorom nekadašnje Uprave za zajedničke poslove državnih organa Blažom Šaranovićem. Katnić je u periodu dobijanja kredita radio u Apelacionom sudu. – Korisnik kredita vraća davaocu kredita kreditna sredstva u iznosu od 40.000 eura, dodijeljena radi rješavanja stambenih potreba korisnika kredita po rješenju Apelacionog suda Crne Gore od 30. aprila 2009, a u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore – Komisije za stambena pitanja od 8. aprila 2009. godine – piše u ugovoru.

Međutim, u drugom članu istog ugovora dodaje se da korisnik kredita (Milivoje Katnić) pomenuti kredit vraća po povoljnim uslovima, shodno odluci Vlade Crne Gore o uslovima i načinu vraćanja kredita, u povlašćenom iznosu od 8.000 eura (od ukupno 40.000), sa otplatom kredita na rate u trajanju od 10 godina (120 rata), sa kamatom dva odsto godišnje.

– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 8.825, 51 euro, a mjesečna rata je 73, 55 eura – navodi se, između ostalog, u ugovoru koju je Katnić potpisao sa Šaranovićem. Da li je Katnić posjedovao nepokretnu imovinu 2009. godine nije poznato jer u tom periodu nije imao objavljene imovinske kartone na sajtu nadležne antikorupcijske institucije, a prvi koji je za njega objavila Agencija za sprečavanje korupcije je iz 2016. godine. Prema podacima iz njegovog kartona, on je vladin kredit otplatio u roku, 2019. godine.

Podsjetimo, Tužilački savjet je u februaru 2022. godine konstatovao prestanak funkcije glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću zbog ostvarenja prava na starosnu penziju, a na osnovu podataka Fonda PIO. Na njegovo mjesto kasnije je imenovan Vladimir Novović.

Katnić je prvi put za glavnog specijalnog tužioca izabran u junu 2015. godine, na predlog tadašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića. On je na tu funkciju došao sa mjesta sudije Apelacionog suda, a bio je i sudija Vojnog suda u Podgorici. Bio je glavni tužilac u predmetu protiv optuženih za navodni pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Katnić je u toku svog mandata vodio više velikih slučajeva koji su intrigirali kako domaću, tako i regionalnu i međunarodnu javnost. Na osnovu Katnićeve optužnice, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović osuđen je na višegodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. Međutim, Marović je pobjegao u Srbiju, gdje se krije već godinama. Specijalno tužilaštvo je istovremeno krivično gonilo još nekoliko bivših gradonačelnika Budve, Bara i Podgorice.

Ipak, najveći slučaj Specijalnog tužilaštva u Katnićevom mandatu predstavlja takozvani „Državni udar“ iz 2016. godine, kada su, prema optužnici, srpski, crnogorski i ruski državljani, navodno, pokušali da nasilno sruše tadašnju vlast Mila Đukanovića. Između ostalih, u tom predmetu bili su optuženi i prvostepeno osuđeni i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Naknadno je Apelacioni sud ukinuo presudu i vratio slučaj na ponovno suđenje. Treći lider Demokratskog fronta Nebojša Medojević bio je optužen za učešće u navodnom pranju novca. Tokom i nakon ovog suđenja, političke stranke su intenzivirale optužbe na račun Katnića, tvrdeći da ima politički zadatak da se obračunava sa tadašnjom opozicijom kako bi pomogao DPS-u i predsjedniku te partije Milu Đukanoviću.

Specijalno tužilaštvo kojim je rukovodio Katnić odbacilo je sve tužbe i prijave nevladinih organizacija i političkih partija protiv Mila Đukanovića i njemu bliskih osoba. Katnić je u medijskim nastupima tvrdio da su predistražne radnje i istrage o tim slučajevima pokazale da nema indicija da su Đukanović i njemu bliske osobe počinile bilo koje krivično djelo, prenosi Dan.