- To nijesu nadležnosti predsjednika države. Predsjednik države predlaže mandatara kako to definiše Ustav - na osnovu razgovora koje obavi sa predstavnicima političkih partija u parlamentu -saopštio je Radulović.

Razgovori koje, shodno Ustavu, predsjednik države obavlja sa predstavnicima političkih partija, ukazao je Radulović, uglavnom pokazuju da je većina u parlamentu već postigla dogovor i saglasnost oko imena mandatara.

- Ali ne samo oko imena mandatara, nego uglavnom i oko programskih ciljeva buduće vlade. Parlament je taj koji bira mandatara, parlament je taj koji odlučuje o programu koji vlada i mandatar predstave. Tu predsjednik države nema ovlašćenja, niti bi mogao, u toj nekoj hipotetičkoj situaciji, da mandatara uslovljava svojim vizijama i viđenjima ekonomskog ili bilo kog programa koji je u nadležnosti vlade - naglasio je Radulović.

Smatra  da je izjava Spajića u službi sticanja političkih poena.

- To je ili politička izjava iznešena radi sticanja poena ili se radi o nepoznavanju ustavnih nadležnosti predsjednika države što je funkcija za koju se gospodin Spajić kandiduje - ocijenio je Radulović.

Ustav, najviši pravni akt Crne Gore, kako je pojasnio Radulović, precizno definiše ovlašćenja predsjednika države u postupku imenovanja mandatara.

Tako, u članu 95 stavu 5 propisuje da predsjednik države predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u parlamentu.

Ni sporne izmjene Zakona o predsjedniku koje je „stara“ većina usvojila kako bi omogućila da lider Demosa Miodrag Lekić dobije mandat za sastav nove vlade ne daju mogućnosti koje je najavio Spajić.

Podsjetimo, on je u subotu na Televiziji Vijesti saopštio da oni predsjedničke izbore posmatraju kao referendumsko pitanje na kojima će se građani izjasniti da li su za viziju „Crna Gora 2030“, odnosno, kako je rekao, „viziju ekonomski razvijene, moderne, evropske države Crne Gore 2030“.

- Znamo da je to dugoročan cilj, za takve dugoročne ciljeve treba vam neka vrsta strateškog razmišljanja. Mislimo da je predsjednička funkcija ta koja može, jer mi vidimo da se vlade smjenjuju skoro svake godine i da postoji jedna vrsta nestabilnosti i potrebno je našoj zemlji i u predstavljanju naše zemlje naročito stranim investitorima da imamo neku vrstu stabilnosti i da se to projektuje na način... Evo, recimo, kao predsjednik ja ću biti u mogućnosti da pitam mandatara, minimum dva mandatara, da li se oni slažu sa ekonomskom vizijom Crne Gore - ustvrdio je Spajić.

Potom je pojasnio da program koji su zamislili podrazumijeva da iznos prosječne zarade u Crnoj Gori do 2030. godine bude 1000 eura, minimalne 700, minimalne penzije 450 eura, kao i da se ostvari puna zapošljenost.

Na konstataciju novinara da su to nadležnosti vlade, Spajić je ukazao i kako bi se to on sa pozicije predsjednika postarao da izvršna vlast slijedi njegove zamisli.

- Spomenuo sam da kao predsjednik imate pravo da svakog mandatara, a u vašem mandatu od pet godina, imaćete pravo minimum dva, možda čak i tri puta, da se susretnete sa crnogorskim mandatarima i da im date mandat ukoliko prvo provjerite da li oni dijele vašu viziju i vaše ciljeve, a onda moraćete da sprovedete neku vrstu testa da vidite da li oni stvarno mogu da sprovedu tu jednu viziju - naveo je Spajić.