10.12 - Oko 1,33 miliona ljudi pobjeglo iz Ukrajine u Poljsku

Oko 1,33 miliona ljudi pobjeglo iz Ukrajine u Poljsku od početka invazije Rusije na Ukrajinu, soapštila je poljska granična policija.

Od onih koji su ušli u Poljsku 93 odsto su državljani Ukrajine, jedan odsto su Poljaci a šest odsto državljani skoro 100 drugih država, navode nadležni.

10.07 - Ukrajina se složila sa prekidom vatre i predloženim pravcima za evakuaciju

Vojska Ukrajine je pristala na 12-časovni prekid vatre kako bi civili mogli da se evakuišu preko humanitarnih koridora, saopštila je zamjenica premijera Irina Vereščuk.

Ona je rekla da će premijer Denis Šmigalj razgovarati sa predstavnicima Crvenog krsta o predloženim rutama. Prekid vatre treba da traje od devet ujutro do devet uveče po lokalnom vremenu.

9.57 - Hajneken se povlači iz Rusije

Holandski proizvođač piva Hajneken saopštio je da zaustavlja prodaju, proizvodnju i reklamiranje proizvoda u Rusiji. Ranije je ova kompanija najavila planove da zaustavi sve investicije i izvoz u Rusiju.

9.45 - Rusija upozorava Zapad: Naše sankcije će biti bolne

Rusija je upozorila Zapad da radi na širokom odgovoru na sankcije koji će biti brz i osjetiće se u najosjetljivim oblastima Zapada. Ruska ekonomija suočava se sa najvećom krizom od 1991. i raspada Sovjetskog Saveza, pošto joj je Zapad, zbog njene invazije na Ukrajinu, uveo sankcije u gotovo svaki finansijski i korporativni sektor, prenosi Rojters.

9.44 - SAD pregovaraju s Venecuelom u potrazi zamjene za rusku naftu

Posjeta američke delegacije Venecueli proteklog vikenda poklapa se s nastojanjem administracije predsjednika Džozefa Bajdena da nakon finansijskih sankcija Rusiji koje su ograničile njen izvoz nafte, prikupi druge izvore tog energenta ali i nagovještava mogući veliki zaokret u pristupu SAD prema socijalističkoj vladi u Karakasu, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro nagovijestio je 7. marta spremnost za povećanje proizvodnje nafte u svojoj zemlji ako ruske zalihe budu isključene s međunarodnog tržišta, budući da je sastanak s američkim zvaničnicima proteklog vikenda opisao kao "pun poštovanja, srdačan, vrlo diplomatski", ukazuje Njujork tajms.

9.41 - Njujork tajms povukao dopisnike iz Rusije po prvi put u 100 godina

Njujork tajms je objavio da je povukao sve dopisnike iz Rusije zbog novih zakona u toj zemlji koji kriminalizuju istinito izvještavanje o invaziji na Ukrajinu i nazivanje te agresije "ratom".

"Imali smo dopisnike tamo od 1921. godine, uz dva kratka prekida zbog sitnih problema oko viza. Ni Staljin ni Hladni rat nas nisu otjerali", objavio je na tviteru bivši šef biroa Njujork tajmsa u Moskvi, Nil Mekfarkar.

Portparolka Njujork tajmsa Danijela Rouds Ha kazala je da ruski zakon gleda na nezavisno izvještavanje o ratu Rusije protiv Ukrajine kao na zločin.

"Zbog bezbjednosti našeg osoblja u regionu, premiještamo ih van zemlje za sada", rekla je ona.

9.11 - Prva dama Ukrajine zatražila zatvaranje neba

Prva dama Ukrajine Olena Zelenska uputila je otvoreno pismo međunarodnoj zajednici u kom je imenovala neku od djece koja su poginula u ruskoj invaziji i zatražila uspostavljanje zone zabranjenog leta.

"Zatvorite nebo, a mi ćemo sami da se pobrinemo za rat na zemlji", rekla je ona.

"Ako ne zaustavimo Putina, koji prijeti nuklearnim ratom, nijedno mjesto na svijetu neće biti bezbjedno za bilo koga od nas", dodala je.

8.54 - Koridori za izbjeglice iz Kijeva, Černjihova, Sumija, Harkova i Marijupolja

Rusija bi u srijedu trebalo da osigura humanitarne koridore za civile koji bježe iz Kijeva i još četiri ukrajinska grada, javlja Rojters pozivajući se na ruske zvaničnike i medije.

Šef ruskog centra za obranu Mihail Mizincev rekao je da će ruske snage “poštovati režim prekida vatre” od 10 sati ujutro po moskovskom vremenu, odnosno osam sati po srednjoevropskom vremenu, kako bi osigurale siguran prolaz za civile koji žele da napuste Kijev, Černjihov, Sumi, Harkov i Mariupolj.

8.48 - MMF sprema pomoć za Ukrajinu

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) spreman je da u srijedu odobri 1,4 milijarde dolara hitne pomoći Ukrajini kako bi joj se pomoglo u odgovoru na rusku invaziju, poručila je izvršna direktorka MMF Kristalina Georgieva.

Ona je na forumu koji je organizovao Fajnenšl Tajms rekla da je to dodatna suma posle 700 miliona dolara koje je MMF isplatio Ukrajini u decembru i 2,7 milijardi dolara u rezervama za hitne slučajeve iz avgusta prošle godine, javlja Rojters.

Zvaničnici MMF bili su uključeni u svakodnevne razgovore s ukrajinskim vlastima da bi im pomogli u upravljanju ekonomskom krizom prouzrokovanom ruskom invazijom i u angažovanju finansijske podrške i resursa.

Georgijeva je ocijenila da prerano za predviđanja kakav će uticaj rusko-ukrajinski rat imati na globalnu ekonomiju, kao ni sveobuhvatne sankcije koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.

Ona je prognozirala recesiju kao "vrlo vjerovatan ishod" sankcija uvedenih Rusiji.

Paket zajmova i podrške u vrijednosti od 723 miliona dolara u ponedeljak je Ukrajini odobrio i Izvršni odbor Svjetske banke, podsjeća britanska agencija.

8.35 - U ruskom napadu na Sumi poginule 22 osobe

U vazdušnom napadu ruskih snaga na grad Sumi ubijene su 22 osobe, među kojima je troje djece, javlja BBC.

Oblasni načelnik Dmitro Živicki izjavio je da su ruske snage bombardovale stambenu četvrt na sjeveroistoku grada tokom noći, nazvavši incident "masovnim ubistvom".

"Tri bombe za jedno veče... bila je užasna noć", rekao je Živicki za BBC na ukrajinskom.

Devet osoba ubijeno je u jednoj kući. Šest kuća potpuno je uništeno a oko 20 delimično.

8.31 - Rusija tvrdi da ima dokaz da je Ukrajina pripremala napad na Donbas

Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je došlo do tajnih dokumenata koji navodno dokazuju da je Kijev planirao napad na separatiste koje podržava Rusija na istoku Ukrajine.

Novinska agencija Rojters kaže da nije mogla da potvrdi autentičnost dokumenta od šest strana na ukrajinskom jeziku, koji je objavilo rusko ministarstvo.

8.23 - SAD odbile plan Poljske za slanje aviona u Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države odbile su "zbunjujući" predlog Poljske za slanje aviona u Ukrajinu preko NATO baze u Njemačkoj kao neostvariv, javlja BBC.

Vojni analitičar, pukovnik Brendan Kerni rekao je za BBC da je "zbunjen pristupom Poljaka".

"Ukrajinski piloti bi bukvalno mogli da prepešače preko granice i vrate se u Ukrajinu avionima", rekao je on, uz ocjenu da bi to bio mnogo "lakši i pametniji" potez nego slati avione u Njemačku i odatle za Ukrajinu.

8.14 - Britansko Ministarstvo odbrane: Ukrajinska PVO veoma uspješna protiv ruskih letelica

Ukrajinska protivvazduhoplovna odbrana imala je "znatnog uspjeha protiv ruskih borbenih letjelica", saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Britanci kažu da je Ukrajina vjerovatno uspela da spriječi ruske snage da ostvare kontrolu nad vazdušnim prostorom.

7.25 - Zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine: Iz Sumija evakuisano 5.000 ljudi

Oko 5.000 ljudi i 1.000 automobila evakuisano je iz Sumija u utorak, rekao je zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine Kiril Timošenko, prenosi CNN i navodi da je on to rekao na Telegramu, ali da nisu uspjeli nezavisno da provjere njegovu statistiku.

Humanitarni koridor će ostati otvoren u srijedu, rekao je regionalni guverner Dmitro Živicki u objavi na društvenim mrežama, prenosi CNN.

7.20 - Ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine sastaće se u Turskoj

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba sastaće se u Turskoj, potvrdilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova, prenosi BBC.

To će biti prvi sastanak njih dvojice otkad je počeka ruska invazija na Ukrajinu 24. februara.

Lavrov će doletjeti na internacionalni diplomatski forum u Antaliji, a njegov "kontakt“ sa Kulebom je planiran da se održi tamo, citirale su RIA Novosti portparolku ruskog ministarstva spoljnih poslova Mariju Zaharovu.

Sastanak je predložio turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu, koji je predložio trilateralni format – da za stolom budu Kuleba, Lavrov i on.

Za sada je najavljeno da će se sastanak održati 10. marta, dok se diplomatski forum održava 11.