Stiv Kats je svjetskoj javnosti poznat po interesantnim ostvarenjima koja bez i jedne riječi pričaju priče o svima nama, našem odnosu prema životnoj sredini, svijetu i životu. 

U pitanju je crno-bijela video animacija, propratni mini film za spot pjesme  “Are You Lost In The World Like Me?” iz 2016. godine, koju izvodi američki kantautor Mobi.

Animarani film uz pjesmu "Jesi li izgubljen u ovom svijetu kao ja?" prikazuje kako zbog telefona u ruci ne vidimo i ne čujemo druge ljude i njihova osjećanja,ne uživamo u trenucima sa svojom porodicom, ne čujemo potrebe drugih... 

Film je svojevrsna opomena, kako se kaže u nekim komentarima, da postajemo društvo robova virtuelnog svijeta.

Lažni sjaj, prividna sreća, ravnodušnost... sve nas zajedno vodi ka provaliji.

Mobi je angažovao Stiva da napravi video nakon što je bio “zadivljen i oduševljen” njegovim filmom “Čovjek” (Man) sa kojim je stekao svjetsku popularnost. Video je osvojio Webby nagradu za animaciju 2017, a u junu iste godine, Cutts je ilustrovao još jedan video za Mobija, „In This Cold Place“ sa albuma “More Fast Songs About the Apocalipse”.

Kats, čije životno djelo se zasniva na satiri modernog društva,  je tada rekao da oba Mobijeva videa predstavljaju “konzumerizam, pohlepu, korupciju i na kraju našu samodestruktivnost”.

U 2017. godini, Kats je osvojio nagradu žirija na Međunarodnom filmskom festivalu u Ansi. Najvišu nagradu koja je kvalifikacioni faktor za nominaciju na Oskaru. Ovo je takođe bilo za Mobijev muzički spot.

Britanac je inspirisan je crtanim filmovima iz 1920-ih, kao i modernim stripovima i grafičkim romanima. Njegova umetnička dela, jarkih boja i pedantno detaljna, imaju tendenciju da se vrte oko siromaštva, korupcije, pohlepe, društvenih medija, konzumerizma, zavisnosti i droga.

Kats je u nekom od ranijih intervjuaa objasnio da je glavni fokus njegovog ilustracijskog rada „neupitno ludilo“ koje se infiltrira u sisteme koji upravljaju našim svakodnevnim životima.

„Živimo u svetu gde je izuzetno teško etički se takmičiti na našem tržištu. Proizvoditi nešto bez eksploatacije ljudi ili životne sredine izgleda nemoguće“, primijetio je on.

„Dakle, ljudi prave kompromis oko vrijednosti i to nekako racionalizuju, jer u suprotnom morate da raskinete sa društvom”.

.