Ona ističe da “budući da je Vlada odlučna da sve aktivnosti usmjeri ka tom cilju, važno je što prije pripremiti procjenu ispunjenosti privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i Dinamički plan aktivnosti do kraja 2021. godine”.

“Isto tako, Savjet za vladavinu prava, kao i radne grupe za poglavlja 23 i 24, trebalo bi da intenziviraju svoj rad, redovno informišu javnost o napretku u ispunjavaju mjerila i svom radu generalno, a sam Savjet trebao bi da vrši pritisak na one institucije koje kasne sa ispunjavanjem obaveza, te upućuje preporuke kako bi se zadaci brže ispunjavali”, ocjenjuje Marović.

Kaže i da u skladu sa novom metodologijom procesa proširenja, akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 trebalo bi da budu redovno ažurirani, te dodaje da u procesu njihovog unapređivanja Vlada treba da obezbijedi široko učešće svih zainteresovanih strana, definiše indikatore uspjeha i precizira aktivnosti koje mogu dovesti do ispunjavanja mjerila.

“Dosadašnji indikatori nisu bili adekvatno definisani i na osnovu njih nije bilo moguće procijeniti u kojoj mjeri je situacija unaprijeđena u određenoj oblasti. Zbog toga je od posebne važnosti jasno utvrditi kratkoročne i srednjoročne mjerljive ciljeve”, ukazuje Marović.

Ona dodaje i da Vlada treba da insistira na dobijanju konkretnijih zadataka na godišnjem nivou u okviru privremenih mjerila.

"Tako bi i procjena učinka i praćenje napretka bili olakšani. Vlada treba i da insistira na novom modelu izvještavanja po principu pojednostavljene forme koja bi obuhvatila i pregled ključnih izazova u ispunjavanju mjerila”, kaže  Marović.

S obzirom na to da sada postoji volja da se obezbijede mjerljivi rezultati u procesu pregovora, bolja koordinacija i komunikacija je moraju pratiti kako bi se oni brže postigli, navodi ona.

“Članstvo u EU nije cilj sam po sebi, već put ka tom cilju znači unapređenje standarda i kvaliteta života građanki i građana, te usvajanje univerzalnih vrijednosti koji tek kroz kvalitet života stanovništva i garantovanje prava i sloboda dobijaju svoj smisao. Građanski pokret URA čvrsto stoji uz te vrijednosti i zbog toga u ubrzanju procesa pregovora i vidi šansu da se one čvršće prigrle, a Crna Gora istinski bude građanska, evropska i ekološka država”, zaključuje Jovana Marović, potpredsjednica URE.