Kvalitet dijaloga Vlade i civilnog sektora je pokazatelj zdravlja naših demokratija
Foto: Mediabiro

Kvalitet dijaloga Vlade i civilnog sektora je pokazatelj zdravlja naših demokratija

U Podgorici je danas u organizaciji Centra za razvoj nevladinih organizacija održana konferencija "Civilno društvo nakon pandemije COVID19-ambijent za djelovanje i ključni izazovi“.

Na konferenciji su govorili izvršnja direktorka CRVNO Ana Novaković Đurović, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, šef sektora sa saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic i glavna pregovaračica za pristupanje Crne Gore EU u Vladi Crne Gore, Zorka Kordić.

Novaković Đurović kazala je da je pandemija koronavirusa bez dileme ostavila posljedice na rad i djelovanje NVO, jednako kao i na druge sektore društva.

“Iz tog razloga smo sproveli istraživanje , prije skoro godinu dana, koje je pokazalo već tada konkretne negativne efekte ove krize po djelovanje organizacije civilnog društva. Već je tad abilo izvjesno da će u sektoru biti otpuštanja zaposlenih, da organizacije treba iz korijena da mijenjaju način rada, da organizacije koje pružaju servise ranjivim grupama neće biti u prilici da to čine, bez neke podrške države”, kazala je ona, prenosi Mediabiro.

Zbog toga su, kako je pojasnila, detaljnom argumentacijom od Vlade tražili da makar omogući subvencije na plate zaposlenih u NVO, kao što je u više navrata učinjeno za radnike u drugim sektorima.

“Ali, odgovor je bio negativan. Ne samo da nismo dobili subvencije, koje nam po zakonu pripadaju, nego je i izostala i podrška koja je ranije postojala. Tu mislim na podršku projektima NVO iz državnog budžeta. Mi ulazimo u šesti mjesec ove godine, bez informacije da li će uopšte biti dodjele zakonski opredijeljinih sredstava za projekte NVO. Vrijedi podsjetiti da je iznos koji se iz javnih fondova opredjeljuje za projekte civilnog društva u Crnoj Gori, najmanji u poređenju sa zemljama
regiona”, rekla je ona.

Novaković Đurović je istakla kako je kvalitet civilnog dijaloga, odnosno Vlade sa civilnom društvom, kao i socijalnog dijaloga pokazatelj zdravlja naših demokratija.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić danas istakla da Vlada u NVO vidi prijatelje i partnere te da žele da svim nevladinim organizacijama obezbijede jednake uslove za rad.

“Civilni sektor je važna karika za razvoj Crne Gore. Ključni problemi koje vidimo u primjeni zakona o civilnim organizacijama odnose se na finansiranje projekata i program NVO i izbor i rad nezavisnih procjenjivača što će između ostalog niti u fokusu našeg interesovanja“, kazala je ona.

Najavila je da u narednom periodu namjeravaju da ojačaju rad Savjeta za saradnju organa državne uprave i civilnog sektora.

"Nastojaćemo da ovo tijelo bude produktivnije čime će se opravdati njegova uloga kao savjetodavnog tijela Vlade“, kazala je ona.

Kazala je kako je Ministarstvo sprovodilo finanasiranje u kontinuitetu, u skladu sa zakonom o finansiraju civilnog sektora.

Kazala je da su, zbog novonastalih okolnosti, prolongirali rokove i odložili planirane aktivnosti.

Srzentić je rekla da će nastojati da detaljno sagledaju sve izazove sa kojima su se i ranije suočavali NVO pri implementaciji Zakona o finansiranju civilnog sektora.

Dodala je da u narednom periodu Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva namjerava da definiše dijaloge sa NVO kako bi došli do zajedničkih rješenja.

Šef sektora sa saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic je istakao kako NVO organizacije imaju značajnu ulogu u Evropskoj Uniji kao i u konsilodaciji demokratija.

Funkcija demokratija, ističe, zahtjeva civilno društvo koje je aktivno i zato EU daje prioritet civilnom društvu.

“EU je tokom prethodne godine izdvojila 30 miliona eura za podršku civilnog sektora. Imamo za cilj da podržimo organizacije koje se bave radom na terenu koje su bliske građanima. Uz podržku EU organizacije želimo da osnažimo civilno društvo da bude efikasnije i profesionalnije. Treba da budu aktivni kako bi na najbolji način predstavili interese građana i ubrzali pristup Crne Gore EU”, kazao je on.

Kako je istakao, Vlada treba da shvati da organizacija civilnog društva ima vitalnu ulogu između uprave i građana  i to zahtijeva da ih slušamo i radimo sa njima. Civilni sektor mora da bude proaktivan u svom radu sa javnom upravom.

“Kad je u pitanju dalji razvoj civilnog društva neophodno je da Vlada pravilno primjenjuje zakone koje uređuju saradnju sa NVO. Ovo je dugotrajan proces koji zahtijeva angažovanje i volju sa obije strane”, kazao je Špic.

Glavna pregovaračica za pristupanje Crne Gore EU u Vladi Crne Gore, Zorka Kordić kazala je da je uloga civilnog sektroa u svim društvenim aspektima trajno aktuelna tema.

“Civilni sektor je značajan segment društva za pristupanje Crne Gore EU. Iskustvo nas je učvrstilo u uvjerenju da je ovo proces svih nas i da u njemu svako ima svoje mjesto i pripadajuću ulogu. Mi smo i dalje najnaprednija država u procesu ka pristupanju u EU”, istakla je Kordić.

Dodaje kako je Crna Gora uključila civilni sektor u pregovaračlku strukturu.

“Trajanje pregovaračkog procesa uticalo je kako na državne tako i na civilne strukture društva da profilišu svoje aktivnosti po mjeri zahtjeva pristupnog procesa ali i širih evropskih trendova kojima teži naše društvo”, poručila je Kordić.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.